Obilježen Svjetski dan bipolarnog poremećaja

Svrha obilježavanja je podizanje svijesti o ovom složenom stanju, smanjenje stigme o poremećaju te poziv na pružanje adekvatne skrbi i podrške osobama koje žive s bipolarnim poremećajem. Prije je bipolarni poremećaj bio poznat pod nazivom manična depresija, naziv koji se danas sve rjeđe koristi s obzirom na napredak u razumijevanju ovog složenog stanja.

Glavno obilježje kliničke slike bipolarnog afektivnog poremećaja je izmjena epizoda sniženog (depresivnog) i povišenog raspoloženja i stanja eutimije (kada je raspoloženje uravnoteženo, "normalno"). Kod svake osobe koja pati od ovog poremećaja postoje individualne varijacije u izmjenama epizoda. Kod određenih ljudi, događa se više depresivnih faza iza kojih slijedi jedna manična faza ili obrnuto. Ako se depresivna faza izmjenjuje s maničnom, onda se govori o bipolarnom poremećaju tip I, dok se kod bipolarnog poremećaja tip II izmjenjuje depresija s hipomanijom. Kod određenih ljudi jedna faza prelazi u drugu, dok se kod nekih nakon jedne faze javlja remisija.

Bipolarni poremećaj je dugotrajno mentalno stanje koje može pratiti osobu cijeli život, značajno utječući na njezino emocionalno stanje i raspoloženje. Promjene raspoloženja često su praćene promjenama u razini energije i ponašanju, što može imati značajan utjecaj na rad, školovanje i osobne odnose. Oko 1% odraslih ima bipolarni afektivni poremećaj. Životna prevalencija se kreće između 0,4 % i 1,6% te se pojavljuje podjednako kod oba spola. U Hrvatskoj bilježimo u prosjeku oko 1.000 hospitalizacija zbog bipolarnog poremećaja (MKB-10 dijagnoza: F31) godišnje. Tako je, prema podacima iz baza HZJZ-a, stopa hospitalizacije zbog ovog poremećaja u 2021. godini iznosila 25,75 na 100.000 stanovnika, 20222. godine 27,60 na 100.000 stanovnika, a 2023. godine 30,18 na 100.000 stanovnika. S druge pak strane, u 2021. godini zbog bipolarnog su poremećaja bile hospitalizirane 673 osobe (stopa 17,35 na 100.000 stanovnika), u 2022. godini 687 osoba (stopa 17,82 na 100.000 stanovnika) te u 2023. godini 739 osoba (stopa 19,15 na 100.000 stanovnika).

Uzroci bipolarnog poremećaja su kompleksni. Naslijeđe ima veliku ulogu u nastanku bipolarnog afektivnog poremećaja. Ipak, istraživanja potvrđuju da se radi o interakciji brojnih čimbenika koji zajedno utječu na pojavu i tijek bolesti. Liječenje ovog poremećaja zahtijeva sveobuhvatan i individualizirani pristup koji kombinira farmakoterapiju, psihoterapiju i promjene životnog stila. Lijekovi pomažu u regulaciji epizoda manije i depresije, dok psihoterapijski i savjetodavni pristupi, uključujući kognitivno-bihevioralnu terapiju i grupe podrške, pomažu osobama da prepoznaju rane znakove epizoda i razviju strategije za njihovo upravljanje. Uz to, održavanje redovitog sna, uravnotežene prehrane i tjelesne aktivnosti te izbjegavanje supstanci koje mogu pogoršati simptome, ključni su za dugoročno upravljanje poremećajem.

Svjetski dan bipolarnog afektivnog poremećaja prilika je da podignemo svijest o ovom specifičnom poremećaju. Osobe s bipolarnim poremećajem mogu živjeti ispunjene i kvalitetne živote kada imaju pravovremeno postavljenu dijagnozu, odgovarajući tretman i podršku bliskih osoba i zajednice. Razumijevanje i prihvaćanje od strane okoline ključni su za njihovo mentalno zdravlje, dok redovita terapija i stručna pomoć omogućuju održavanje stabilnosti i funkcionalnosti u svakodnevnom životu.