Jednostavnije rečeno, hormoni štitnjače kontroliraju brzinu kojom će se zbivati izmjena tvari u našem organizmu, koliko brzo će se tvari uz prisustvo kisika razgraditi, a novonastale strukture ugraditi u stanicu. Jod je neophodan element za normalan rad ove male žlijezde, te svaki nedostatak joda u organizmu vrlo brzo dovodi do nastanka jedne od najraširenijih bolesti „nutritivnog karaktera" - uvećanja štitnjače ili takozvane „guše".

Treba istaći da je u razvijenim zemljama nedostatak joda u prehrani relativno rijetka pojava, te je najčešće povezan s malom koncentracijom joda u vodi za piće i zemlji na kojoj se voće i povrće uzgaja. Ako se zna da je područje na kojem pojedinac živi siromašno jodom zbog raznih okolišnih čimbenika, onda se tim osobama mora sugerirati uzimanje većih količina joda putem hrane.

Namirnice koje su najbogatije jodom jesu: morske ribe, alge, jaja, jogurt, sir, jodirana sol. Pojedine namirnice na neki način brane organizmu pravilno iskorištavanje joda i mogu umanjiti sposobnost organizma da iskoristi jod za sintezu hormona štitnjače. Dobro je znati da u te namirnice ubrajamo: karfiol, kelj, prokulice, repu i kikiriki. Najviše su riziku izloženi strogi vegetarijanci (veganisti) koji takve namirnice svakodnevno koriste u prehrani i to u velikim količinama. U zemljama u razvoju gušavost je vrlo često posljedica jedne autoimune bolesti koja smanjuje funkciju štitnjače, pa nastupa hipotireoza.

Hipotireoza

Hipotireoza, odnosno smanjena funkcija štitnjače, dovodi do usporavanja tjelesnog metabolizma. Bolest se razvija izrazito polako. Uz uvećanje štitnjače i pojave gušavosti (što i nije svaki puta pravilo, jer se štitnjača može povećati i samo s jedne strane), javlja se umor, zaboravljivost, uvećanje tjelesne mase, nepodnošljivost hladnoće, zatvor stolice, suhoća kože i kose. Ako je uzrok autoimune prirode, onda se u organizmu stvaraju protutijela koja napadaju vlastito tkivo štitnjače, a posljedica toga je smanjeni nastanak hormona. Hipotireoza se može javiti u svako životno doba, ali je mnogo raširenija među starijim osobama. Ako se razvije tijekom adolescencije može usporiti rast i razvoj sekundarnih seksualnih osobina, a ako se javi u najranijem djetinjstvu vrlo često i normalni razvoj moždanih funkcija. Stoga se danas redovito nivo hormona štitnjače kontrolira odmah po rođenju djeteta. Slabo aktivna štitnjača kod žena vrlo često dovodi do uvećanja vrijednosti kolesterola u serumu. Terapija se sastoji u davanju sintetskih molekula hormona štitnjače.

Hipertireoza

Hipertireoza ili uvećana aktivnost štitnjače dovodi do uvećanog stvaranja aktivnih hormona, te po tome nastupa ubrzanje metabolizma, srce brže kuca, krvni tlak je veći, nastupa gubitak težine, povećanje apetita, znojenje, nepodnošljivost topline, izbočenost očiju. Obično se hipertireoza javlja uslijed prisutnosti protutijela u krvi koja stimuliraju štitne stanice, ali se razlog stvaranja tih protutijela još uvijek ne zna. Hiperaktivnost štitnjače ima i svoj genetski uzrok i mnogo je raširenija bolest u žena u usporedbi s muškom populacijom. Zbog ubrzanog metabolizma osobe koje pate od hipertireoze iskorištavaju prehrambene tvari mnogo brže. Ako gubitak težine počinje predstavljati veliki problem moraju se u prehranu uvesti namirnice bogate bjelančevinama kako bi se nadoknadio gubitak mišićne mase. To su meso, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, ali i dodatne količine vitamina B-skupine su neophodne jer sudjeluju u metabolizmu ugljikohidrata i bjelančevina. U tu svrhu treba konzumirati nemasnu svinjetinu, fermentirane mliječne proizvode ili uzeti nadopune u obliku pivskog kvasca.