Riječ je funkcionalnom poremećaju kolona (dijela debelog crijeva) koji je najčešće praćen učestalim proljevom nakon nekoliko dana opstipacije i jakim bolovima u donjem dijelu trbuha. Problem je u tome što se dijagnoza iritabilnog kolona postavlja tek isključivanjem svih ostalih mogućih bolesti crijeva. Može se ponekad dogoditi da se dijagnoza iritabilnog ili nadražljivog kolona postavi u pacijenta kod kojeg postoji nepodnošljivost neke tvari iz hrane. Tako primjerice, pretjerana upotreba sorbitola (umjetnog sladila koji se koristi kao zamjena za obični šećer, saharozu), te nepodnošljivost disaharida iz mlijeka - laktoze, mogu biti u pojedinim slučajevima razlozi javljanja slične bolesti kod nekih pacijenata. U tim slučajevima je karakteristično da se razdoblja pretjerane pokretljivosti crijeva (proljevi) smjenjuju s razdobljima opstipacije ili zatvora crijeva.
Colon irritabile je vrlo neugodna bolest i nije posljedica nepodnošljivosti pojedine komponente iz hrane, već se javlja kao posljedica jakog stresa, a učestaliji je kod žena nego kod muškaraca.
Kad se postavi dijagnoza ove bolesti, najbolji način liječenja i ponašanja pacijenta, je onaj koji će osigurati maksimalno izbjegavanje svih stresnih situacija. Jedan od osnovnih čimbenika u terapiji je odabrati ispravni način prehrane. Sve do nedavno se takvim osobama preporučivala celuloza u prehrani. Celuloza je polisaharid koji se ne može razgraditi u našem organizmu, a osnovna mu je uloga da navlači vodu u crijevo i omogućuje formiranje normalne stolice. Celuloza je sastavni dio kore, ljusaka ili ovojnica voća, povrća i žitarica. Pojedini specijalisti prema novijim teorijama, smatraju da je ta komponenta hrane jedan od najjačih nadražujućih čimbenika koji pogoršavaju stanje osjetljive sluznice debelog crijeva, zahvaćenog ovom bolešću. Stoga se prema njihovim preporukama upotreba celuloze mora potpuno eliminirati, a konzumacija žitarica koje sadrže visoki postotak vlakana u svom sastavu, mora se u tim slučajevima svesti na minimalne količine.
Jednako tako i namirnice koje svojim vrenjem i prolazom kroz crijeva stvaraju probavne plinove, poput mahunarki: grah, leća, grašak, mogu pogoršati probleme kod prenadražljivog kolona, pa se u slučajevima kad je ta bolest, odnosno preosjetljivost u pitanju preporuča izbjegavati ove namirnice kada god je to moguće. Prehrana mora biti siromašna dijetetskim vlaknima i svim namirnicama koje bi mogle izazvati nadražaj i poremećaje motiliteta crijeva, naročito u akutnoj fazi bolesti, dok traju učestali proljevi.
Kada ta faza bolesti prođe, postupno se u prehranu uvode namirnice koje nadopunjuju obroke vlaknima, ali onima koja su topiva u vodi (npr. pektin). U tu svrhu mogu se koristiti jabuke, kruške, lisnato i gomoljasto povrće pripremljeno u obliku pirea i kašica, a od žitarica mogu se koristiti usitnjene zobene i ječmene pahuljice.