Priprema za operaciju

Anesteziološka ambulanta

Osim što provodi anesteziološke postupke u operacijskoj sali, posao anesteziologa je i perioperacijska priprema i liječenje. Priprema bolesnika za operaciju u pravilu se izvodi u anesteziološkoj ambulanti – specijalističkoj liječničkoj ordinaciji u kojoj anesteziolog i medicinska sestra/tehničar provode postupke u svrhu obrade i pripreme za operacijski zahvat. Potrebno je naglasiti važnost uloge liječnika opće/obiteljske medicine, budući da upravo on cijelo vrijeme koordinira liječenje svojeg pacijenta i brine o njegovom zdravlju. Od bolesnika se očekuje da redovito provodi zdravstvene kontrole, obavlja specijalističke preglede na koje je upućen, redovito uzima svoju terapiju, kao i provođenje ostalih postupaka za optimizaciju općeg zdravstvenog stanja, uključujući postizanje ciljanih vrijednosti krvnog tlaka, održavanje optimalnih vrijednosti šećera ili masnoća u krvi, i slično. 

Kada bolesnik treba pristupiti planiranom operacijskom zahvatu, liječnik opće/obiteljske medicine će ga uputiti specijalistu anesteziologu. Termin pregleda u anesteziološkoj ambulanti planira se dovoljno rano da se stigne obaviti eventualna dodatna obrada po indikaciji anesteziologa, s druge strane imajući na umu da ne prođe previše vremena do operacijskog zahvata kako bi nalazi bili i dalje aktualni na datum primitka u bolnicu. 

Anesteziolog će u ambulanti pregledati medicinsku dokumentaciju bolesnika, obaviti fizikalni pregled, objasniti anesteziološke postupke koji će se na njemu provoditi te će mu odgovoriti na sva pitanja i nedoumice. Od bolesnika se očekuje da iskreno odgovara na pitanja o svojem zdravstvenom stanju te da ispuni i potpiše informirani pristanak za anesteziološke postupke.

Opsežnost obrade za operacijski zahvat

Planiranom operacijom zahvatu pristupat će razne skupine bolesnika – od mladih, inače zdravih osoba, koje se do toga trenutka nisu niti susretale s bolnicom, do starijih kroničnih bolesnika, koji uzimaju čitav niz lijekova za liječenje više skupina organskih sustava. Opsežnost anesteziološke obrade prilagođava se pojedinom bolesniku i ovisi o više faktora – zdravstvenom stanju bolesnika, tipu operacijskog zahvata i protokolu same zdravstvene ustanove u kojoj će se zahvat provesti. 

U pravilu će svaki bolesnik trebati priložiti osnovne nalaze, koji uključuju kompletnu krvnu sliku (KKS), krvnu grupu i, uglavnom, EKG. U slučaju potrebe, u ovisnosti o dobi ili zdravstvenom stanju bolesnika, bit će potrebno priložiti i dodatne nalaze kojima se kontrolira funkcija pojedinih organskih sustava (koagulogram, jetreni enzimi, kreatinin, hormoni štitnjače, rendgen pluća, ultrazvuk srca itd.).

Svrha ovih nalaza jest uočiti eventualne poremećaje zdravstvenog stanja, poput anomalija u krvnoj slici, znakova infekcije, srčanih aritmija, i sličnih drugih stanja koja bi mogla utjecati na anesteziju, operaciju i boravak u bolnici. Ako se uoči odstupanje od normalnih vrijednosti, procjenjuje se radi li se o poremećaju koji je potrebno rješavati prije operacije, je li moguće problem riješiti naknadno, te je li uopće moguće odgoditi operaciju radi optimizacije stanja – primjerice, ako se radi o operaciji maligne bolesti zahvatu bi se trebalo pristupiti što je ranije moguće kako bi se smanjila vjerojatnost širenja bolesti.

Osim toga, svakom pacijentu ambulante anesteziolog će obaviti fizikalni pregled, kojim se procjenjuje rizik od provođenja anestezioloških postupaka. Anesteziolog će stetoskopom poslušati srce i pluća kako bi, primjerice, uočio postojanje nepravilnog rada srca i neželjenih šumova na srcu, isključiti znakove upale pluća i zvučnih fenomena povezanih s astmom. Gleda se opće stanje bolesnika, kao što su fizička tjelesna sprema (npr. mogućnost uspinjanja na drugi kat pješice bez pritiska u prsima i zaduhe), tjelesna građa, bilježi se eventualno oticanje nogu i postojanje proširenih vena na nogama, kao i eventualni neurološki ispadi poput slabosti jedne strane tijela, te niz drugih promjena na tijelu koje bi mogle utjecati na anesteziju i operaciju. U sklopu obrade za anesteziju procjenjuje se stanje gornjeg dišnog puta na način da se provjerava koliko bolesnik može otvoriti usta, kakav mu je oblik ždrijela, kvaliteta zubala, mogućnost disanja na nos, pokretljivost vrata i slično.

Anesteziološka obrada

U sklopu anesteziološke obrade prikupljaju se razni podaci o tjelesnom stanju bolesnika, o sadašnjim i prethodnim bolestima, eventualnim prethodnim operacijskim zahvatima, navikama poput konzumacije alkohola i cigareta, alergijama i lijekovima koje bolesnik uzima. Od ključne je važnosti da bolesnik daje iskrene i precizne odgovore na postavljena pitanja. Primjerice, tjelesna masa važan je podatak jer se po njoj određuje doza velikog broja anestetika i drugih lijekova. Pušenje cigareta može biti dovesti do plućnih komplikacija tijekom i nakon operacije, a uzimanje alkohola utječe na rad jetre i može biti povezano s potrebom za korekcijom doze lijekova. 

Iznimno su važni podaci o svim tvarima na koje je bolesnik alergičan, koliko god se možda čine nevažnim. Na primjer, alergija na neke kozmetičke proizvode može se manifestirati i na primjenu pojedinih anestetika zbog zajedničkih spojeva koji se koriste i u kozmetičkoj industriji i kao konzervansi za očuvanje svojstava lijeka. Alergija na pojedini antibiotik ili analgetik često upućuje na izbjegavanje primjene i drugih lijekova iz iste skupine te se temeljem tih informacija razmatra optimalna terapija.

Podaci o lijekovima koje bolesnik uzima odnose se na točan naziv i dozu lijeka, kao i vrijeme u danu kada se lijek uzima. Potrebno je navesti i sve ostale preparate, poput lijekova i trava na tzv. narodnu medicinu, budući da oni mogu utjecati na djelovanje ostalih lijekova. Neki lijekovi mogu negativno utjecati na anesteziju ili na operacijski zahvat te će ih biti potrebno prije same operacije prestati uzimati ili će se zamijeniti drugim lijekovima. Iznimno je važno da bolesnik ne mijenja ništa u terapiji na svoju ruku već se pridržava uputa medicinskog osoblja. Već i kratkotrajni prestanak uzimanja određenih lijekova može povećati rizik od zdravstvenih komplikacija, stoga je jako važno da se tome pribjegava samo ako je potrebno.

Posebne skupine bolesnika

Planiranom operacijskom zahvatu pristupaju i bolesnici koji boluju od raznih kroničnih bolesti. Anesteziolog će prije operacije tražiti uvid u mišljenje specijalista zaduženog za liječenje određenog organskog sustava. Na primjer, ako je riječ o srčanom bolesniku, potrebno je priložiti nalaze i pregled s kardioloških kontrola, bolesnici koji boluju šećerne bolesti moraju imati zadovoljavajuću kontrolu glikemije, a isto se odnosi na ostale poremećaje, kao što su neurološki, psihijatrijski itd. U slučaju da bolesnik nema nedavan nalaz, ili ako anesteziolog procijeni da trenutni nalazi nisu zadovoljavajući za operaciju, bolesnika će se prije operacije uputiti na pregled pojedinog specijalista i tražit će se njegovo mišljenje o operaciji. Svrha ovoga je optimizacija zdravstvenog stanja bolesnika kako bi se smanjila vjerojatnost od komplikacija povezanih s anestezijom i operacijom. U pojedinim slučajevima specijalist će preporučiti odgodu termina operacije do postizanja bolje regulacije kronične bolesti.

Specifične napomene u vezi s anestezijom

Danas postoji velik broj anestezioloških tehnika i kirurških pristupa liječenju, kao i organizacijskih specifičnosti koje se odnose na boravak u zdravstvenoj ustanovi. Bolesnik se svakako mora pridržavati uputa koje je dobio od anesteziologa. U pravilu se od bolesnika zahtijeva da prije operacije bude na tašte, što podrazumijeva izbjegavanje unosa hrane i tekućine prije operacije u vremenskom periodu koji mu je anesteziolog odredio – najčešće 6 sati bez hrane i do 2 sata bez bistre tekućine. Djeca u pravilu mogu konzumirati majčino mlijeko do 4 sata prije operacije. Ipak, potrebno se pridržavati točnih uputa anesteziologa jer se one daju s razlogom. Tijekom provođenja anestezioloških postupaka na dišnom sustavu bolesnika, u želucu ne smije biti nikakvog vanjskog sadržaja jer postoji opasnost od povraćanja i ulaska želučanog sadržaja u pluća, što može dovesti do komplikacija opasnih po život. Čak i ako se kod bolesnika planira provesti regionalna anestezija, uvijek postoji mogućnost potrebe za jačom sedacijom ili konverzije u opću anesteziju, zbog čega bolesnik neće moći održati reflekse i može povratiti.

Bolesnik se mora strogo pridržavati uputa o uzimanju svojih lijekova prije operacije. Postoje jasno definirani razlozi zašto se određeni lijekovi moraju ili ne smiju uzimati jutro prije operacijskog zahvata. Čak i određeni lijekovi za liječenje povišenog krvnog tlaka, koji se inače sigurno i učinkovito primjenjuju, mogu negativno utjecati na cirkulaciju tijekom anestezije ako se uzmu kada ne bi trebalo.

Zaključak

Iako je danas anestezija vrlo siguran medicinski postupak, ipak se radi o neprirodnom stanju kojim se značajno (ali privremeno) modificiraju vitalne funkcije i važno je procijeniti je li pojedini bolesnik na to spreman. U slučaju da je prije operacije potrebna dodatna obrada ili nedostaju pojedini nalazi za koje anesteziolog smatra da su nužni, bolesnik ih svakako treba pribaviti kako bi ga se što bolje pripremilo za anesteziju i operacijski zahvat te kako mu se ne bi nepotrebno produžio boravak u bolnici zbog neželjenih komplikacija.

NPS-HR-NP-00140