Moždani udar može se izbjeći čak i ako je osoba sklona obolijevanju od te bolesti, primjenom režima pravilne prehrane i zdravog načina života. Važno je koristiti u prehrani što više proizvoda koji u sebi sadrže fitokemikalije koje djeluju protuupalno i povećavaju fluidnost krvi, čineći krv manje viskoznom. Osobe koje su sklone obolijevanju od moždanog udara morale bi obavezno svaki dan provoditi umjerenu tjelesnu aktivnost kojom potiču cirkulaciju i održavaju tonus krvnih žila. Važno je i dostatno unošenje tekućine, a pokazalo se učinkovitim ako se u svakodnevnu prehranu uvede umjerena konzumacija alkohola (0,3 L vina za muškarce, odnosno 0,15 L vina za žene). Najviše se preporuča crno vino zbog visokog sadržaja polifenola, resferatrola i kvercitina, koji djeluju kao antioksidansi. Općenito se kod sklonosti nastanka moždanog udara mora preventivno djelovati na suzbijanje prevelike oksidacije i poništavanje štetnog djelovanja slobodnih radikala koji nastaju uslijed metabolizma i povećavaju se u krvi prilikom neadekvatne prehrane.  To se preventivno i kurativno djelovanje manifestira preko mehanizma kojim na oksidativne procese djeluju antioksidansi. Antioksidansi su enzimi, spojevi, molekule, strukture, elementi u tragovima, minerali, koji skupljaju slobodne radikale i prevode ih redukcijom u nereaktivne molekule. Najpoznatiji su superoksid-dismutaza, peroksidaza, katalaza kao enzimi, flavonoidi, polifenoli i biofenoli kao šira skupina spojeva koji dolaze iz voća, povrća i maslinovog ulja. Od mikroelemenata i elementa u tragovima najdjelotvorniji antioksidansi su mangan, cink i selen, a od vitamina najdjelotvorniji su vitamin C, A i E. Vrlo je važno i obratiti pozornost na unos masti i to posebno masnih kiselina u svakodnevnoj prehrani. Prednost imaju mononezasićene masne kiseline koje se nalaze u namirnicama tekućeg agregatnog stanja pri sobnoj temperaturi. Te su namirnice redovito biljnog podrijetla i čine biljna ulja. Najrasprostranjenija masna kiselina koja spada u porodicu mononezasićenih masnih kiselina je oleinska kiselina, glavni sastojak maslinovog ulja. Polinezasićene masne kiseline postoje najčešće u obliku omega-3 i omega-6-masnih kiselina. Najpoznatija od tih masnih kiselina je linolna masna kiselina koja ulazi u sastav brojnih biljnih ulja poput suncokretovog, kukuruznog i sezamovog, a omega-3-masne kiseline nalaze se najvećim dijelom u uljima dobivenim iz riba sjevernih mora.

Uza sve to, vrlo je važna umjerena tjelesna aktivnost koja će pomoći boljoj cirkulaciji, održavati tonus krvnih žila i osigurati bolju fluidnost krvi. Pri tome će tkiva biti bolje opskrbljena kisikom i stanica će nesmetano moći održavati svoj aerobni metabolizam. Najveća opasnost kod moždanog udara je postojanje anaerobnih lezija, područja u kojima je koncentracija kisika smanjena i gdje nastaju uvjeti za takozvani anaerobni metabolizam prilikom kojeg dolazi do zakiseljavanja tkiva i pokretanje procesa degenerativnih promjena. Stoga je i pravilno disanje jedan od ključnih elemenata u suzbijanju nastanka moždanog inzulta.