Alergije u djece

Porast alergijskih bolesti

Procjenjuje se da od atopijskog dermatitisa, nutritivnih alergija, alergijskog rinitisa i astme pati između 30 do 40 % svjetske populacije. Na početni brzi porast respiratornih alergija zabilježen u industrijaliziranom dijelu svijeta uskoro se nadovezuje i porast učestalosti atopijskog dermatitisa i nutritivnih alergija, isto se događa i u zemljama u razvoju. Ukoliko se ovaj trend porasta broja oboljelih od neke alergijske bolesti nastavi očekuje se da će kroz desetak godina oko 50 % dječje populacije imati neku od nutritivnih alergija. Slijedom navedenog alergijske su bolesti stoga značajan čimbenik morbiditeta i uzrok troškova u zdravstvu te ozbiljan javnozdravstveni problem. Dostupni terapijski postupci relativno su učinkoviti, iako veliko udio alergija izmiče mogućnosti izlječenja.

Prevencija alergijskih bolesti danas je od velikog interesa, posebno što se prve smetnje alergijske naravi javljaju vrlo rano, već u prvim mjesecima života. Suočavajući se s problemom  prevencije važno je prethodno definirati skupinu djece s većim rizikom za razvoj alergije kako bi se posebna pažnja mogla usmjeriti upravo na njih.

Povećani rizik za razvoj alergije imaju:

1. novorođenčad roditelja alergičara, rizik je veći ako su oba roditelja alergičari ili ukoliko se roditelj prezentirao istim tegobama već u djetinjstvu; 
2. osobna anamneza alergije npr. atopijski dermatitis;
3. alergijska senzitizacija, osobito na inhalacijske alergene koja perzistira tijekom djetinjstva.

Kako do alergije uopće dolazi?

Genetika igra važnu ulogu u razvoju alergijskih bolesti, međutim brzi porast prevalencije alergijskih bolesti diljem svijeta ne može se objasniti isključivo specifičnim mutacijama, tj. genetičkom podlogom. Epigenetika je drugi važan mehanizam u razvoju alergija kojim čimbenici okoliša mijenjaju način ekspresije gena bez direktnog upliva na promjene u sekvenci DNA; stoga je izrazito značajan okoliš u kojem se dijete razvija. Prehrana, zagađenje tj. kvaliteta zraka i okoliša važni su čimbenici koji mogu utjecati na potencijalni nastanak alergija. Prehrana žene tijekom trudnoće može imati utjecaja na kasniji tijek alergijskog profila djeteta.

Alergeni  -  tvari koje unesene u organizam izazivaju pojavu odgovarajućih specifičnih protutijela i tako na specifičan način mijenja reaktivnost predmetnog organizma – mogu i tijekom trudnoće utjecati na nerođeno dijete i mijenjati imunološki odgovor / memoriju.

Da bi do alergijske reakcije uopće i došlo potreban je prvi kontakt s alergenom, koji se može dogoditi putem dišnog sustava, probavnog sustava ili kože. Pri tom prvom susretu dolazi do tzv. faze senzitizacije u kojoj se mijenja imunološki status osobe i stvara imunološka memorija (najčešće se stvaraju specifična protutijela) te se pri slijedećem kontaktu s istim alergenom može razviti alergijska reakcija. 

Alergeni su obično proteinske molekule čije je porijeklo iz hrane (nutritivni alergeni), iz zraka (inhalacijski alergeni), a mogu biti i različite druge biološke tvari poput otrova insekata  ili lijekovi.

Možemo li prevenirati razvoj alergijskih bolesti ?

Prvo izlaganje potencijalnim alergenima događa se još za vrijeme trudnoće. Majčino zdravstveno stranje, prehrana i njene modifikacije tijekom trudnoće ali i prekoncepcijski okolišni čimbenici utječu na organogenezu, metaboličko, endokrinološko i imunološko programiranje djeteta. Nažalost za sada nema jasnih dokaza da bi nadoknada tijekom trudnoće npr. vitaminom D, omega - 3 polizasićenim masnim kiselinama, prebioticima, probioticima i simbioticima imala zaštitni utjecaj na prevenciju razvoja alergija u potomaka. Izbjegavanja potencijalnih nutritivnih alergena tijekom trudnoće, dojenja i dojenaštva (npr. orašidi, kikiriki, jaja, kravlje mlijeko i sl.) također nije imalo nikakav učinak na razvoj nutritivne alergije u dojenačkom i predškolskom periodu života djece. Dapače, restrikcijske mjere prehrane trudnice i dojilje potencijalno mogu ugroziti njeno zdravlje uskraćivanjem važnih makro i mikronutrijenata. Poznato je da dovršenje poroda carskim rezom dovodi do veće učestalosti alergijskih bolesti u kasnijem djetinjstvu stoga ukoliko zdravstveno stanje majke i djeteta dozvoljava preferira se vaginalni porod.

Majčino mlijeko

Majčino mlijeko imunološki je najbolji izbor i esencijalna hrana za razvoj novorođenčeta i sazrijevanje imunološko – obrambenih mehanizama. Neupitna je dobrobit dojenja na opće stanje djeteta i majke i predstavlja jednu od najvažnijih mjera primarne prevencije iako i dalje ostaje pitanje optimalne duljine dojenja kojom bi se postigli rezultati. Isključivo dojenje tijekom prva tri mjeseca života pokazalo se korisnim u prevenciji razvoja atopijskog dermatitisa djece s pozitivnom obiteljskom anamnezom za alergijske bolesti, uz  vrlo izvjesno zaštitni učinak i na razvoj astme u dobi od dvije do pet godina starosti. Nažalost isključivo dojenje ipak nije pokazalo jasnog učinka u smanjenju nutritivnih alergija ili direktno alergije na proteine kravljeg mlijeka.

Preporuča se izbjegavanje uvođenja mliječne formule dojenoj djeci u prvom tjednu života s ciljem izbjegavanja razvoja alergije na kravlje mlijeko u dojenačkom i ranom predškolskom periodu. Naime, pokazalo se da isključivo hranjenje humanim mlijekom u prva tri dana života značajno doprinosi smanjenju razvoja alergije na proteine kravljeg mlijeka u ranom djetinjstvu.

Ne preporuča se uvođenje sojinog mlijeka u prvih šest mjeseci života. Nema dokaza da bi sojino mlijeko moglo povoljno utjecati na smanjenje alergije na proteine kravljeg mlijeka, a visoke koncentracije fitata, aluminija i fitoestrogena koje sadržava sojino mlijeko mogu imati nepovoljan utjecaj na razvoj dojenčeta.

Uvođenje nadohrane

Izbor mliječne formule ostaje na odluci roditelja, a odluku o posebnim adaptiranim tzv. hipoalergenim i ekstenzivno hidroliziranim mliječnim formulama treba prepustiti pedijatru. Pri uvođenju nadohrane treba  poštovati dobne preporuke, a odgađanje uvođenja ili čak potpuna preventivna eliminacija pojedinih namirnica u svrhu prevencije razvoja nutritivne alergije nema rezultata. Dapače uvođenje manje količine termički obrađenih jaja u prehranu dojenčeta moglo bi smanjiti rizik razvoj alergije na jaja u ranom djetinjstvu. Konzumacija minimalno 2 grama proteina bjelanjka kokošjeg jajeta tjedno umanjuje rizik razvoja alergije na jaja, stoga se preporuča uvoditi manje količine dobro termički obrađenog bjelanjka (tvrdo kuhano jaje 10-15 minuta, dobro pečene namirnice s ekvivalentnom količinom jaja) dva puta tjedno počevši od četvrtog do šestog mjeseca života. Uvođenje kikirikija u period od četvrtog do jedanaestog mjeseca života također se pokazalo potencijalno protektivnim u populaciji djece s većim rizikom za razvoj alergije na kikiriki.

Kućni ljubimci

Rano izlaganje djece kućnim ljubimcima pogoduje smanjenju rizika za razvoj alergijskih bolesti. Kućanstva koja osiguravaju kontinuirano izlaganje alergenima životinja još od rane dojenačke dobi štite djecu od kasnijeg razvoja astme, alergijskog rinitisa, atopijskog dermatitisa i senzitizacije općenito na bilo koji alergen i osiguravaju razvoj tolerancije.

Pasivno pušenje ističe se kao važan čimbenik rizika za razvoj astme i drugih disajnih tegoba.

Kada potražiti pomoć alergologa?

Dijete se upućuje alergologu po konzultaciji s odabranim pedijatrom, najčešće u svrhu razrješavanja podloge smetnji, postavljanja dijagnoze te provođenja alergološke ciljane dijagnostike i izrade plana liječenja.

Slijedeća stanja svakako čine najčešće razloge upućivanja djeteta alergologu:

• ponavljajući urtikarijalni osip / koprivnjača,
• atopijski dermatitis,
• anafilaktična reakcija,
• pojava angioedema,
• neželjene reakcije na hranu, lijekove, biološke tvari ili cjepiva,
• poteškoće disanja, poteškoće prohodnosti nosa (sezonski), salve kihanja, svrbež kože,
• astma / intolerancija napora/ intolerancija vlage ili drugih okolišnih čimbenika,
• kronični suhi kašalj.