Podaci HZJZ-a o procijepljenosti djece

Procijepljenost je i dalje niža nego u godinama prije pandemije koronavirusa, naglašavaju u HZJZ-u.

Prema Izvješću o procijepljenosti u 2023. godini obuhvat cjepivom protiv difterije, tetanusa i hripavca (DTP) na nacionalnoj razini je bio 92,6% u primarnom cijepljenju i gotovo 91% u prvoj revakcinaciji.

Iako je riječ o blagom porastu u usporedbi s 2022. (92%), obuhvati su i dalje niži od pretpandemijskih godina.

2020. je procijepljenost iznosila 93,7%, a 2019. 94,4%.

Bilježe se velike razlike među županijama, pa je tako u Dubrovačko-neretvanskoj županiji primarnu dozu DTP cjepiva primilo 79% djece, a drugu svega 42%.

Pad procijepljenosti povećava rizik za epidemijsko javljanje bolesti koje su u potpunosti suzbijene cijepljenjem, a što je veći broj oboljelih, veća je vjerojatnost teških oblika bolesti, uključujući i smrtne ishode ili trajne posljedice kod pojedinaca.

Glavni uzrok smanjenja procijepljenosti su dezinformacije koje se šire među roditeljima.

Podaci HZJZ-a također pokazuju da su cijepljenja u školskoj dobi na visokoj razini, što značajno doprinosi održavanju kolektivnog imuniteta.

Primjerice, docjepljivanje protiv difterije i tetanusa (DTP) u osmom razredu osnovne škole iznosi 92%o, blago više nego prethodne godine, pa ta razina procijepljenosti osigurava da djeca koja su propustila primarna cijepljenja u predškolskoj dobi ipak postignu određenu razinu zaštite kasnije.

Najniži obuhvati u primarnom cijepljenju i docjepljivanju bilježe se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, uz Primorsko-goransku i Splitsko-dalmatinsku županiju.

Najbolja situacija je u Virovitičko-podravskoj županiji, gdje je cijepljeno 98,5% djece.

Slijede Osječko-baranjska i Ličko-senjska županija s gotovo 97% cijepljenih.

Razina procijepljenosti protiv ospica, rubeole i zaušnjaka (MPR), iznosi 90,1%, što je blagi porast u odnosu na prethodnu godinu kada je cijepljeno 89,9% djece.

I tu je najmanje cijepljenih je u Splitsko-dalmatinskoj (77,6%) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (79,6%).

Cijepljenje protiv hepatitisa B u dojenačkoj dobi također bilježi porast te je cijepljeno 92% dojenčadi, što je više u usporedbi s 2022. i 2021. godinom.

Cijepljenje protiv pneumokokne bolesti u dojenačkoj dobi, uvedeno 2019. godine, bilježi procijepljenost od 92,3% za prvo cijepljenje i 90,3% za revakcinaciju u drugoj godini života.

Glede cijepljenja protiv HPV-a, obuhvat među mladima i dalje je relativno nizak.

Cijepljenje je prvenstveno dostupno učenicima osmih razreda osnovnih škola, gdje obuhvat iznosi oko 50%. Postoji mogućnost cijepljenja i mlađe i starije djece te adolescenata i mladih odraslih, no postotak cijepljenih u tim dobnim skupinama je znatno niži.