Lani u Hrvatskoj 93 smrti izravno povezane s uporabom droga

Tijekom promatranih godina, većina osoba umrla je od predoziranja opijatima (2019: 73,2%; 2020: 81,8%; 2021: 76,6%, 2022: 70,6%, 2023: 71%), zatim zbog predoziranja uzrokovanog uporabom više ili neodređenih supstanci (2019: 13,4%; 2020: 12,1%; 2021: 10,4%; 2022: 18,6%; 2023: 15,1%), te ne-opijatskih supstanci (2019: 13,4%; 2020: 6,1%; 2021: 13,0%; 2022: 10,8%; 2023: 14,0%).

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u bazi hospitalizacija tijekom 2023. godine zabilježene su 124 hospitalizacije kod kojih je glavna otpusna dijagnoza bila otrovanje narkoticima i psihodislepticima, antiepilepticima, sedativima-hipnoticima i antiparkinsonicima te otrovanje psihotropnim lijekovima.

U posljednjih sedam godina broj hospitalizacija zbog navedenih uzroka je u padu za 43%.

Tijekom 2023. godine zabilježeno je 39 dolazaka u dnevne bolnice na liječenje i skrb zbog otrovanja narkoticima i psihodislepticima, antieptilepticima, sedativima-hipnoticima i antiparkinsonicima te psihotropnim lijekovima.

Uporaba droga prepoznata je kao uzrok smrtnosti koji se može prevenirati, a razni nacionalni i međunarodni strateški dokumenti, smjernice i standardi preporučuju provedbu javnozdravstvenih odgovora koji obuhvaćaju mjere za smanjenje smrti povezanim s uporabom droga.

U okviru intervencija za smanjenje smrtnih ishoda uzrokovanih predoziranjem, predviđeni su i programi "kućnih doza" naloksona koji obuhvaćaju kombinaciju edukacije o rizicima od predoziranja i edukaciju o pružanju prve pomoći te distribuciju naloksona osobama koje potencijalno mogu svjedočiti predoziranju s ciljem smanjenja smrtnosti od predoziranja.

Prepoznajući važnost ulaganja u osnaživanje kapaciteta za pružanje kvalitetnih odgovora, Ministarstvo zdravstva kroz javne natječaje financira programe koji se u području smanjenja šteta provode od strane udruga.

Također, od 2015. u primjeni su i Smjernice za programe smanjenje šteta povezanih sa zlouporabom droga koje su evaluirane tijekom 2023.

Iako su programi smanjenja šteta u Hrvatskoj dio javnozdravstvene politike i provode se već skoro 30 godina, a u okviru kojih se osobama koje koriste droge pruža niz usluga od informiranja i savjetovanja, anonimne i besplatne zamjena šprica i igala, testiranja na virusne hepatitise, HIV i spolno prenosive bolesti do supstitucijske terapije, u Nacionalnoj strategiji djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. i pratećem Akcijskom planu za razdoblje do 2026. planirane su mjere za daljnje jačanje ovih programa te razvoj i uvođenje inovativnih programa, lijekova i proizvoda za smanjenja šteta.