Relativno niska učestalost virusnih hepatitisa u Hrvatskoj

Prema rezultatima epidemioloških istraživanja, oko 0,2% - 0,7% opće populacije ima kronični hepatitis B, a oko 0,5% - 0,9% protutijela na hepatitis C.

Osobe koje injektiraju droge čine glavnu skupinu s povećanim rizikom za hepatitis C, s prevalencijom od oko 30% do 65%, prema podacima različitih istraživanja prevalencije protutijela na hepatitis C kod osoba koje injektiraju droge u Republici Hrvatskoj.

Prema procjenama matematičkog modeliranja iz epidemioloških podataka u Hrvatskoj je 2019. bilo oko 24.300 osoba koje imaju kronični hepatitis C.

Na temelju prijava zaraznih bolesti u registar zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) posljednjih pet godina prosječno se u Hrvatskoj zabilježi godišnje oko 40 oboljelih od hepatitisa B i 90 oboljelih od hepatitisa C, a prema spolu među prijavama obje bolesti nešto je više muškaraca.

Prema dobi, većina oboljelih od hepatitisa B su osobe s 40 godina i starije, a od hepatitisa C osobe 30 godina i starije.

Broj zaprimljenih prijava hepatitisa B i C u sustavu prijavljivanja zaraznih bolesti pokazuje trend pada, no valja naglasiti da taj broj ne pokazuje broj stvarno oboljelih od tih bolesti, s obzirom su hepatitis B i C bolesti koje najčešće dugo vremena nakon infekcije ne pokazuju vidljive ili izražene simptome, pa dio inficiranih osoba nije dijagnosticiran.

Po spolu, nešto više je oboljelih muškaraca.

Prema putu prijenosa, među prijavama oboljelih od hepatitisa B za koje je ispunjen taj podatak, najčešće su bili navedeni prijenos medicinskim postupcima u zdravstvenim ustanovama, kućni kontakt s oboljelim od kroničnog hepatitisa B i spolni put prijenosa.

Među prijavama oboljelih od hepatitisa C kao najčešći put prijenosa bili su navedeni prijenos putem injektiranja droga, spolni kontakt i kućni kontakt s oboljelim od kroničnog hepatitisa C.

Broj novooboljelih od hepatitisa B u Hrvatskoj je u stalnom padu nakon uvođenja sustavnog cijepljenja protiv hepatitisa B u nacionalni program obaveznog cijepljenja.

U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B cijepe sva dojenčad, kada s navršenih dva mjeseca dobivaju prvu od tri doze cjepiva.

Hepatitis A i hepatitis E se javljaju kao sporadični slučajevi ili povremeno manje epidemije.

Broj oboljelih od hepatitisa A bitno se smanjio u posljednjih 60-ak godina čemu su značajno doprinijeli poboljšani uvjeti života i uspješne preventivne mjere u održavanju osobne i komunalne higijene i sanitacije.

Javlja se kao pojedinačan slučaj bolesti ili u sklopu manje epidemije.

Veći broj oboljelih od uobičajenih pet do dvadesetak slučajeva godišnje zabilježeno je 2017. i 2018. godine, kada je bilo 47 odnosno 96 oboljelih od hepatitisa A i 2022. godine kada je bilo 207 oboljelih.

U današnje vrijeme osim putem zagađene hrane i vode ili prljavih ruku, dio oboljelih se zarazi i spolnim kontaktom, posebice kod prakticiranja analnih seksualnih odnosa, pa i kod hepatitisa A treba misliti na rizik spolnog puta prijenosa.

U slučaju spolnog puta prijenosa većina oboljelih su muškarci, a rizik predstavljaju analni i oralno analne seksualni odnos.

Hepatitis E se bilježi sporadično, s oko 5 prijava oboljelih godišnje, obično u osoba koje su u profesionalnom kontaktu sa svinjama kao i putnika u endemske krajeve.