HZJZ upozorava na siguran boravak u vodi

Kako bi nam boravak u vodi bio što sigurniji, treba osvijestiti vlastite plivačke sposobnosti, razmisliti o području gdje će se kupanje odvijati (teže je plivati u slatkoj nego u slanoj vodi), stalno nadzirati malu djecu i sl.

Stalan nadzor roditelja ili drugih odraslih osoba jedno je od osnovnih pravila sigurnosti i prevencije utapanja male djece.

Manja djeca se mogu utopiti u vrlo maloj količini vode (svega nekoliko centimetara visine) u kratkom vremenskom razdoblju.

Djeca trebaju biti pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u kadi i malim, plastičnim bazenima.

Ostale preporuke za siguran boravak djeteta u vodi:
Na vrijeme upoznajte Vaše dijete s potencijalnim opasnostima boravka u vodi.

Naučite Vaše dijete mjere sigurnog ponašanja u vodi: ulaziti postupno u vodu, plivati u društvu, ne skakati u vodu (posebno izbjegavati skok na glavu) i ne zadržavati dugo dah pod vodom.

Inzistirajte na tome da dijete za svaki ulazak u vodu traži Vaše dopuštenje.

Ograničite vrijeme boravka u vodi, objasnite djetetu zašto je važan odmor (preporuka je i da se ne ulazi u vodu odmah nakon obroka).

Djeci treba onemogućiti slobodan pristup bazenima, spremnicima s vodom i drugim izvorima vode.

Bazeni trebaju imati dovoljno visoke zaštitne ograde. Sigurnosni poklopci na spremnicima s vodom, bunarima i sličnim mjestima trebaju biti zaključani i zaštićeni od pristupa djece. U dvorištima u blizini kuća ne smiju se ostavljati spremnici ili veće posude koje se mogu napuniti vodom.

Naučeno plivanje smanjuje rizik utapanja kod male djece za 88%.

Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosni prsluk primjeren njihovoj dobi, visini i težini te biti pod stalnim nadzorom. Djeca mogu koristiti i sigurnosne pojaseve ili rukavice, no prilikom njihove upotrebe potreban je dodatan oprez jer one ne pružaju visok stupanj sigurnosti kao prsluk. Sigurnosne rukavice mogu iskliznuti s ruku djeteta, a u pojasu se dijete može prevrnuti i/ili ispasti iz njega.

Sigurnosni prsluk se preporučuje prilikom vožnje čamcima ili drugim plovilima za sve osobe, djece i odrasle.

Kod kupanja u rijekama i jezerima potreban je veći oprez zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prijelaza u dubinu te struja i virova.

Prilikom ronjenja na dah ne smije se predugo zadržavati dah niti hiperventilirati (ubrzano forsirano disati) prije uranjanja. Treba poznavati i primjenjivati osnovna pravila sigurnog ronjenja. Treba uvijek roniti u paru.

Osobe koje boluju od kroničnih, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije, trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju, no treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja. Osobe koje boluju od epilepsije trebaju se u pravilu kupati u društvu drugih osoba pod posebnim oprezom.

Alkohol povećava rizik od utapanja zbog velikog broja negativnih utjecaja uključujući poremećaj svijesti, smanjenu kontrolu rasuđivanja, smetnje u motoričkoj koordinaciji te brojne druge promjene u ljudskom organizmu.

Osoba koja se utapa može potopiti i tako ugroziti i drugu osobu, uključujući i najbolje plivače. Stoga se preporučuje da se spašavanje, ako za to postoje uvjeti, prepusti osobama koje su obučene za to. Ako takvih osoba nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom.

Dobro je prilikom spašavanja koristiti pomoćna sredstva poput pojasa za spašavanje i slično.

U slučaju potrebe, treba što prije započeti osnovne mjere oživljavanja i pozvati hitnu medicinsku pomoć.