Pravobraniteljica za djecu
Pravobraniteljica za djecu nastavlja naglašavati potrebu osiguranja stručnjaka za mentalno zdravlje (psihologa, dječjih i adolescentnih psihijatara) koji mogu pružiti podršku djeci u suočavanju i nošenju s teškim situacijama, razgovarati s njima povodom uznemirujućih događaja u bližoj i široj okolini, posebice u manjim sredinama koje se bore s nedostatkom resursa.
Prema dobivenim podacima od ministarstava, prošle godine je 21 dijete izgubilo život u prometu, sedmero je počinilo samoubojstvo, a sedmero djece je ubijeno.
Uz te tragedije koje smo mogli spriječiti, kontinuirani porast obiteljskog i vršnjačkog nasilja, izdvajanja djece iz obitelji te poteškoće s mentalnim zdravljem djece, mladih i odraslih, ukazuju na zanemarivanje ovih kritičnih i kroničnih problema i nužnost većih ulaganja u sustave obrazovanja, pravosuđa, socijalne skrbi i zdravstva.
U Izvješću se ističu i pozitivni pomaci, poput novog prijedloga Protokola o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima, uvođenja Barnahus modela za podršku svoj djeci koja su bila žrtve seksualnog nasilja te pooštravanja sankcija za seksualne delikte i drugih.
Uz pozitivne pomake, nažalost, ponavlja se prijedloga iz prethodnih izvješća, poput onoga da se napokon regulira rad igraonica za djecu.
Ta usluga je praktički izvan radara i djelokruga upravnih tijela, a koriste ju tisuće roditelja i djece godišnje.
Ponavlja se i nužnost promjena koje će dovesti do učinkovitije zaštite djece i njihovih prava, u sustavima socijalne skrbi, zdravstva, pravosuđa te obrazovanja.
U 2023. stiglo je 13% više prijava o pojedinačnim povredama prava djece nego u prethodnoj godini, ukupno njih 2.183.
Najveći rast prijava bilježi se u području pravosudno-zaštitnih prava (41,17%), obrazovnih prava (24,47%) te osobnih prava (14,46%).