Više od milijun ljudi u Hrvatskoj živi s debljinom

U istom razdoblju, stope pothranjenosti pale su u djece, adolescenata i odraslih, što je dovelo do toga da je debljina najučestaliji oblik malnutricije, baš kao i u mnogim drugim zemljama.

Hrvatska je prema prevalenciji debljine u odraslih muškaraca na 25. mjestu na svijetu.

Ukupan broj djece, adolescenata i odraslih u Hrvatskoj koji žive s debljinom premašio je 1 milijun prema globalnoj analizi izdanoj u časopisu The Lancet povodom obilježavanja Svjetskog dana debljine.

Ovaj trend, zajedno s opadajućom prevalencijom osoba s pothranjenošću od 1990., čini debljinu najučestalijim oblikom malnutricije u Hrvatskoj i većini drugih zemalja diljem svijeta.

Na osnovu analize podataka iz hrvatskih istraživanja procjenuje se kako je u Hrvatskoj stopa debljine u djece i adolescenata 2022. godine bila dvostruko veća nego 1990.

Stopa debljine se također udvostručila u odraslih žena te čak utrostručila u odraslih muškaraca.

Ukupno se procjenjuje da je u Hrvatskoj s debljinom u 2022. živjelo 56.000 djece i adolescenata te 1.180.000 odraslih osoba.

Između 1990. i 2022. godine udio pogođenih pothranjenošću smanjio se u dječaka, djevojčica i odraslih muškaraca dok među ženama nije zamijećena promjena u istom razdoblju.

Ovo istraživanje provela je suradnička grupa za istraživanje rizičnih čimbenika nezaraznih bolesti "NCD Risk Factor Collaboration" (NCD-RisC) u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO).

Istraživači su analizirali podatke o masi i visini dobivene mjerenjem više od 220 milijuna ljudi starijih od 5 godina (63 milijuna osoba dobi od 5 do 19 godina i 158 milijuna osoba dobi 20 godina i starijih) iz više od 190 zemalja.

U ovom istraživanju, u kojem se analizirao indeks tjelesne mase (ITM) kako bi se razumjele promjene diljem svijeta u debljini i pothranjenosti od 1990. do 2022., ukupno je sudjelovalo više od 1500 istraživača od kojih su neki i djelatnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Za odrasle osobe smatralo se da su pogođene debljinom ako su imale ITM veći od ili jednak 30kg/m2, a pothranjenošću ako im je ITM bio ispod 18,5kg/m2.

U djece školske dobi (dob 5 do 9 godina) i adolescenata (dob 10 do 19 godina) granične vrijednosti ITM korištene za definiciju debljine i pothranjenosti ovisile su o dobi i spolu djece.

Od 1990. do 2022. godine u Hrvatskoj su stope debljine više nego dvostruko narasle u djevojčica (sa 3,3% na 7,2%) i dječaka (sa 5% na 11,3%), a takvi porasti zabilježeni su u gotovo svim zemljama.

Udio djevojčica koje su imale pothranjenost pao je sa 2,8% u 1990. na 1,8% u 2022., dok je u dječaka pao sa 2,7% na 1,5%.

Hrvatska je jedna od 44 zemlje u kojima je zabilježen pad stopa pothranjenosti u djevojčica te jedna od 80 zemalja u kojima je zabilježen isti pad u dječaka.

Ukupan broj djece i adolescenata u Hrvatskoj koji su pogođeni debljinom u 2022. bio je 56.000 (21.000 djevojčica i 35.000 dječaka), dok je 5300 djevojčica i 4800 dječaka imalo pothranjenost.

U odraslih od 1990. do 2022. godine stope debljine u žena su se više nego udvostručile (sa 13,4% na 28,3%), a u muškaraca i utrostručile (sa 10,7% na 34,8%).

Udio odraslih s pothranjenošću smanjio se od 1990. do 2022. (sa 1,3% na 0,7% u muškaraca i bez zamjetne promjene u žena).

Ukupno, procjenjuje da se je 1.180.000 odraslih živjelo s debljinom u Hrvatskoj 2022. godine (600.000 žena i 580.000 muškaraca), dok je 33.000 žena i 8600 muškaraca živjelo s pothranjenošću.

Ovi trendovi ukazuju na globalnu tranziciju, prema kojoj u Hrvatskoj, baš kao i u dvije trećine svih zemalja diljem svijeta, postoji značajno veći broj osoba pogođenih debljinom nego pothranjenošću.

Također važno je istaknuti kako se prema udjelu odraslih muškaraca s debljinom od 35% Hrvatska nalazi na visokom 25. mjestu na svijetu.

Podaci dobiveni ovim istraživanjem ponovno naglašavaju važnost prevencije i liječenja debljine od najranije životne dobi, kroz promicanje pravilne prehrane, tjelesne aktivnosti i adekvatnu liječničku skrb.

Za ostvarenje globalnog cilja zaustavljanja porasta debljine bit će ključno implementirati široki spektar dokazano učinkovitih intervencija te uključiti sve razine upravljanja, od vlade do lokalnih zajednica.