Raste broj osoba koje žive s dijagnozom raka

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, procjenjuje se da u Hrvatskoj živi oko 170.000 osoba kojima je nekad u životu postavljena dijagnoza zloćudne bolesti, od kojih je za njih 100.000 prošlo više od pet godina od postavljanja dijagnoze.

Ovaj se broj posljednjih desetljeća značajno povećava - procjenjuje se da je 2000. godine u Hrvatskoj s dijagnozom raka živjelo oko 70.000 osoba, a 2010. oko 110.000.

Možemo očekivati i daljnji porast broja oboljelih.

Porast je djelomično usporen u posljednjim godinama zbog povećane opće smrtnosti u ovoj dobnoj skupini tijekom COVID-19 pandemije.

Jedna od tri osobe u Hrvatskoj će tijekom života dobiti dijagnozu neke vrste raka.

Dobra je vijest da raste preživljenje za mnoga sijela raka, jer je napredak u dijagnostici i liječenju zloćudnih bolesti doveo do smanjenja smrtnosti i sve većeg broja osoba koje nakon dijagnoze raka dožive dugi niz godina.

Podaci o obolijevanju i umiranju od raka bilježe se i analiziraju u Registru za rak Republike Hrvatske pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), koji je populacijski registar i prati pojavnost raka na području Republike Hrvatske.

Jedan je on najstarijih registara za rak na svijetu, djeluje od 1959. godine, a prvi izvještaj napravljen je za 1968. godinu.

Od 2015. godine dio je Nacionalnog javnozdravstvenog informacijskog sustava (NAJS) pri HZJZ.

Prema posljednjim objavljenim podacima Registra za rak HZJZ-a, u Hrvatskoj je 2021. godine zabilježeno je 24.834 novih dijagnoza raka (invazivni oblici raka bez ne-melanomskog raka kože, C00-C97 bez C44, prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti), od čega 13.207 u muškaraca (53%) i 11.627 u žena (47%).

Radi se o 4,7% manjem broju slučajeva nego u 2019. godini (26.054), i 5,2% većem nego u 2020. godini (23.598).

Ukupna gruba stopa incidencije, prema procjenama stanovništva Hrvatske sredinom 2021. godine, bila je 640,2/100.000; 707/100.000 u muškaraca i 578,2/100.000 u žena.

Ukupna gruba stopa mortaliteta od iste skupine dijagnoza (C00-C97 bez C44) u 2021. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Odjela za mortalitetnu statistiku HZJZ-a, iznosila je 340,5/100.000; 384,9/100.000 u muškaraca i 279,5/100.000 u žena).

Ukupna gruba stopa incidencije, prema procjenama stanovništva Hrvatske sredinom 2021. godine, bila je 640,2/100.000; 707/100.000 u muškaraca i 578,2/100.000 u žena.

Ukupna gruba stopa mortaliteta od iste skupine dijagnoza (C00-C97 bez C44) u 2021. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Odjela za mortalitetnu statistiku HZJZ, iznosila je 340,5/100.000; 384,9/100.000 u muškaraca i 279,5/100.000 u žena).

Pet najčešćih sijela u muškaraca u 2021. godini, koji čine ukupno oko tri petine svih slučajeva, bila su: rak prostate (2434 slučaja; 18% svih dijagnoza raka u muškaraca), rak dušnika, bronha i pluća (2192; 17%), rak debelog i završnog crijeva (2174; 16%), rak mokraćnog mjehura i drugog urotelnog sustava (836; 6%) i rak bubrega (575; 4%).

Pet najčešćih sijela u žena, koji također čine oko tri petine svih slučajeva raka u žena su: rak dojke (2928 novih slučajeva; 25%), rak debelog i završnog crijeva (1532; 13%), rak dušnika, bronha i pluća (1170; 10%), rak trupa maternice (755; 6%) i rak štitnjače (531; 5%).

Rak je drugi najznačajniji uzrok smrti u Hrvatskoj, nakon kardiovaskularnih bolesti.

Prema objavljenim podacima za 2022. godini od invazivnih oblika raka bez ne-melanomskog raka kože je umrlo 12.900 osoba, 7.364 muškarca i 5.536 žena.

Skupina novotvorina (dijagnoze C00-D48) bila je uzrok smrti 13.247 osoba (23% svih smrti); 7.530 muškaraca (27% svih smrti) i 5.717 žena (20% svih smrti).

Najčešći zloćudni uzroci smrti kod muškaraca bili su rak pluća (1904 osobe), rak debelog i završnog crijeva (1196) i rak prostate (760); kod žena to su bili rak pluća (975), rak debelog i završnog crijeva (846) i rak dojke (647).

U dobnoj skupini do 65 godina, novotvorine su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj s 35% svih smrti u ovoj dobnoj skupini.

Stope smrtnosti, kao i stope incidencije, više su u muškaraca nego u žena.

Vidljiv je jasan pad mortaliteta od raka u posljednjim godinama koji se nastavlja i u 2022. godini te nema naznaka pogoršanju smrtnosti od raka zbog COVID-19 pandemije.