Obilježen Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti

Na temelju odluke Hrvatskog sabora, u Hrvatskoj se od 2006. godine 15. veljače obilježava Nacionalni dan djeteta oboljelog od maligne bolesti.

Cilj obilježavanja jest podići svijest o zloćudnim bolestima kod djece te pružiti podršku oboljeloj djeci i adolescentima, kao i njihovim obiteljima te preživjelima.

Prema zadnjim procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka, na svijetu je u 2022. godini bilo preko 200.000 novih dijagnoza raka u dječjoj dobi (0-14 godina).

Stopa preživljavanja ovisi o regiji u kojoj oboljeli žive, pri čemu su stope preživljavanja u većini zemalja s visokim dohotkom oko 80%, a u zemljama s niskim i srednjim dohotkom 20%.

Zbog toga se naglašava potreba za pravednijim i boljim pristupom liječenju i skrbi za svu djecu oboljelu od raka diljem svijeta.

Prema zadnjim objavljenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je u 2021. godini dijagnoza maligne bolesti postavljena u 115 djece (52 u dobi 0-4 godine, 27 u dobi 5-9 godina i 36 u dobi 10-14 godina).

Bilo je 59 slučajeva raka u dječaka i 56 u djevojčica.

Najčešći tipovi raka bile su leukemije (34 slučaja), limfomi (20 slučajeva) i maligni tumori mozga i središnjeg živčanog sustava (14 slučajeva).

U 2022. godini od malignih bolesti u Hrvatskoj je umrlo 13 djece, 6 dječaka i 7 djevojčica (3 od 0 do 4 godine, po 5 od 5 do 9 i od 10 do14 godina).

Najčešći uzrok smrti bile su leukemije (5 smrti).

Stope incidencije malignih bolesti u djece u Hrvatskoj u zadnjih 20 godina su stabilne, dok su stope mortaliteta u padu od 1,8% godišnje, slično kao i u drugim usporedivim zemljama.

U liječenju malignih bolesti teško je govoriti o izlječenju; uobičajeno se govori o petogodišnjem preživljenju kao mjeri izlječenja.

Podaci iz velikog svjetskog opservacijskog istraživanja CONCORD-3 objavljenog u časopisu Lancet pokazuju da je petogodišnje preživljenje od malignih bolesti djece u Hrvatskoj iznad europskog prosjeka, te da za limfome u dječjoj dobi iznosi 95%, akutne limfatične leukemije 85%, a za tumore mozga 73%.

Maligne bolesti u dječjoj dobi imaju značajne socijalne i medicinske posljedice.

Sama dijagnoza i promjene u svakodnevnom životu zbog novonastale situacije predstavljaju značajan stresor za samo dijete i njegovu obitelj.

Roditeljima je u prevladavanju svakodnevnih teškoća s kojima se suočavaju u brizi za njihovo dijete neophodno osigurati pomoć: omogućiti ravnomjernu dostupnost skrbi i suvremenim postupcima liječenja te, jednako važno, obiteljima pravovremeno pružiti psihološku potporu.