Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"
U većini država on je legalno dostupan građanima koji su punoljetni.
No, podaci koji nam govore o posljedicama koje uporaba alkohola kao sredstva ovisnosti ima na pojedinca i društvo pokazuju upravo suprotno.
Naime, svake godine tri milijuna ljudi izgubi život zbog posljedica konzumacije alkohola.
Iako alkohol često nije jedini uzročni faktor smrti, značajno pridonosi fatalnim ishodima, poput sudjelovanja u prometnim nesrećama, gdje je konzumacija alkohola bila faktor u 27% slučajeva.
Procjenjuje se kako alkohol igra veliku ulogu u preko gotovo 230 različitih medicinskih stanja.
Prema podacima EUROSTAT-a (2019) i izvješća GISAH-a (2020), mladi i osobe starije životne dobi češće se upuštaju u nekontroliranu i neumjerenu konzumaciju alkohola.
Muškarci su, u usporedbi s ženama, češće skloni štetnoj konzumaciji alkohola.
Uz navedene rizične faktore, loš socioekonomski status i nepovoljne obiteljske okolnosti mogu dodatno doprinijeti razvoju alkoholizma.
Što je više rizičnih faktora zastupljeno, to je osoba vulnerabilnija te je vjerojatnije da će razviti ovisnost o alkoholu.
Tako na primjer, muškarci mlađe životne dobi, koji odrastaju u nepovoljnim obiteljskim okolnostima i imaju nizak socioekonomski status izloženi su najvećem riziku od razvoja ovisnosti.
U Republici Hrvatskoj, 10,2% građana konzumira alkohol svaki dan.
Među mladima u dobi od 15 do 19 godina dvije od pet osoba konzumira alkohol tjedno.
S druge strane, u skladu s ostatkom Europe vidljiv je trend opadanja konzumacije alkohola.
Čak 38,3% Hrvata se izjasnilo da je konzumiralo alkohol rjeđe nego u posljednjih 12 mjeseci ili nikada.