Grad Zagreb
Međunarodni mjesec svjesnosti o potpomognutoj komunikaciji obilježava se tijekom listopada svake godine diljem svijeta od 2007. godine kada ga je inicirala organizacija ISAAC (eng. International Society for Augmentative and Alternative Communication). Ova organizacija posvećena je promicanju različitih sredstava i strategija potpomognute komunikacije kako bi poboljšala kvalitetu života korisnika potpomognute komunikacije. ISAAC je započeo s obilježavanjem Mjeseca svjesnosti o potpomognutoj komunikaciji kako bi se podigla svijest o potrebama i pravima osoba koje ne komuniciraju na uobičajen način te promicala različita sredstva potpomognute komunikacije s ciljem razumijevanja različitosti i inkluzivnosti društva u cjelini. Na studiju logopedije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu posljednjih deset godina organiziraju se takozvane tihe kave (na kojima se komunicira bez govora), a sam događaj službeno se obilježava posljednjih pet godina kroz različita događanja.
Pravo na komunikaciju temeljno je ljudsko pravo. Potpomognuta komunikacija uvodi se kod osoba koje ne mogu komunicirati putem govora, govor im je nedovoljno razumljiv i/ili kod osoba koje nedovoljno razumiju govorni jezik. Korisnici potpomognute komunikacije su vrlo heterogena skupina. U pojedinim slučajevima osobe koriste visokotehnološka sredstva komunikacije kao dugoročni oblik komunikacije, primjerice, kod poremećaja iz spektra autizma, cerebralne paralize, intelektualnih teškoća ili pak stečenih poremećaja. Najčešće se koriste komunikacijske ploče i knjige, jednostavni ali i specijalizirani komunikatori. Javnosti je poznato ime Stephena Hawkinga, znanstvenika koji je dugi niz godina radi stečenog poremećaja očima upravljao svojim specijaliziranim komunikacijskim uređajem. U Hrvatskoj se najviše koriste niskotehnološka sredstva komunikacije kao što su geste, komunikacijske ploče i knjige kao i besplatne aplikacije (npr. Cboard). Visokotehnološki uređaji danas su dostupni no korisnici u Hrvatskoj najčešće sami snose financijski trošak za uređaj.
Creer i suradnici (2016) navode da danas 0,5% populacije ima potrebu za potpomognutom komunikacijom temeljem prevalencije stanja kod kojih se potpomognuta komunikacija pokazala učinkovitom: neurodegenerativni poremećaji (23%), poremećaj iz spektra autizma (19%), intelektualne teškoće (13%), moždani udar (11%). Procjenjuje se da u Hrvatskoj 4.346 djece u dobi 0-6 godina ima potrebu za potpomognutom komunikacijom (UNICEF).
Uvođenje potpomognute komunikacije nažalost i danas prate mnoge predrasude kao što su: (1) potpomognuta komunikacija onemogućava razvoj govora, (2) djeca moraju biti određene kronološke dobi da bi koristila PK ili (3) potpomognuta komunikacija je posljednja intervencija koja se odabire kad se druge pokažu neuspješnima. Jedan od ciljeva obilježavanja Međunarodnog mjeseca svjesnosti o potpomognutoj komunikaciji je upravo gašenje spomenutih predrasuda. U Hrvatskoj su danas u brojnim gradovima na javnim površinama postavljene komunikacijske ploče koje predstavljaju jedan od oblika potpomognute komunikacije.