Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"
Depresija, koju karakterizira osjećaj tuge, razdražljivosti, praznine iznutra, gubitak zadovoljstva ili interesa za aktivnosti koje su osobu prije ispunjavale i to tijekom dužeg vremena predstavlja ozbiljan javnozdravstveni izazov u svijetu u kojem danas živimo.
Globalizirani, postmodernistički, post-COVID svijet sam po sebi donosi nepredviđenost brojne nesigurnosti te osobu koja se u njemu nalazi svakodnevno u većoj mjeri nego ikad prije stavlja pred raznorazne izazove.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), otprilike 280 milijuna ljudi u svijetu ima depresiju.
Primjetno je i pogoršanje stanja mentalno zdravlja nakon pandemija COVID-19, a posebice u skupini mladih.
Osobe u dobi od 18 do 25 godina izloženi su većem riziku od velike depresivne epizode, a stope depresije rastu s početkom adolescencije i rane odrasle dobi.
Gledano sa strane rodnih razlika, žene imaju dvostruko veću vjerojatnost da će tijekom života razviti depresiju.
Najčešći simptomi depresije su sljedeći:
oslabljena koncentracija
prisutan osjećaj krivnje i niske vlastite vrijednosti
beznađe u vezi budućnosti
suicidalne misli i pokušaji suicida
promjene u apetitu i težini
promjene u obrascima spavanja
osjećaj umora i niske razine energije.
Ono što je posebno važno istaknuti jest da depresija nije isto što i uobičajene promjene raspoloženja. Kod depresivne epizode depresivno raspoloženje (osjećaj tuge, razdražljivosti, praznine iznutra) traje većinu dana gotovo svaki dan, najmanje dva tjedna. Depresija se razlikuje od redovitih promjena raspoloženja i osjećaja o svakodnevnom životu. Ona je sveprožimajuća i može utjecati na sve aspekte života, uključujući odnose s obitelji, prijateljima i zajednicom u kojoj živimo.
Kako (si) pomoći?
Dvije su vrlo važne stvari na koje se stavlja naglasak u borbi s bilo kojom teškoćom mentalnog zdravlja:
Traženje stručne i profesionalne pomoći. Najvažniji korak u suočavanju s depresijom je traženje pomoći stručnjaka za mentalno zdravlje. Osobu koja se bori s depresijom nužno je potaknuti da posjeti nekoga od stručnjaka iz polja mentalnog zdravlja (psihijatra, psihologa, psihoterapeuta) kako bi se postavila pravovremena i točna dijagnoza te uspostavio plana liječenja i tretmana.
Bivanje izvorom razumijevanja i strpljenja. Depresija i način na koji se ona manifestira u životu pojedinca u većini slučajeva jest dugotrajna borba, stoga je važno imati strpljenja i razumijevanja za cijeli proces koji slijedi. Oporavak ne dolazi instantno i put koji vodi do njega često ima različitu duljinu za različite pojedince, ali je u svojoj biti sličan za sve - on je satkan od podrške značajnih (bliskih) osoba te činjenice kako u svojoj borbi nismo sami.
Kad je riječ o liječenju depresije, tretman postoji (obično se sastoji od kombinacije psihoterapije i farmakoterapije), djelotvoran je i osobi može olakšati funkcioniranje i borbu u kojoj se nalazi.
WHO navodi kako učinkoviti psihološki tretmani za depresiju uključuju više različitih pristupa, od koji su neki: bihevioralna aktivacija, kognitivno bihevioralna terapija, interpersonalna psihoterapija te terapija rješavanja problema.
Lijekovi koji se koriste se antidepresivi, najčešće pripadnici skupine selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI).