Pojačani nadzor nad mogućim teškim slučajevima ptičje gripe

Osim što je izgubio svoj uobičajeni sezonski karakter povezan s migracijom ptica selica, ovaj se podtip virusa ptičje gripe tijekom zadnje tri godine geografski proširio na područja u kojima nikada prije nije bio zabilježen, uključujući krajnji sjever Europe te Južnu Ameriku gdje je uzrokovao masovna uginuća morskih ptica i sisavaca.

Treba istaknuti da u zaraženih sisavaca nerijetko dominiraju neurološki simptomi i znakovi bolesti.

Intenzivna cirkulacija virusa i povećanje broja njegovih potencijalnih domaćina (razni sisavci) omogućava daljnje promjene njegovog genoma u svrhu bolje prilagodbe, kao i izmjenu njegovog genetskog materijala s virusima influence čiji su uobičajen rezervoar sisavci.

Rezultati genskog sekvenciranja virusa iz uzoraka oboljelih životinja upućuju da se ovaj podtip virusa još uvijek visoko selektivno veže za ptičje receptore, no istovremeno se bilježe i određene mutacije koje omogućavaju njegovo bolje preživljavanje u sisavaca, a koje u određenim slučajevima mogu biti povezane s većom patogenošću i smrtnošću.

Što se tiče ljudi, u svijetu su do sada zabilježeni sporadični slučajevi infekcije A/H5N1, svi povezani s izravnim kontaktom sa zaraženom životinjom (perad), bez daljnjeg širenja infekcija s čovjeka na čovjeka.

Od 2004. godine zabilježeno je ukupno 878 slučajeva, od kojih 458 sa smrtnim ishodom (smrtnost 52%).

U 2023. zabilježeno je 8 slučajeva (Kambodža 2, Čile 1, Kina 1, Ujedinjeno Kraljevstvo 4).

Prema procjeni ECDC-a, rizik zaražavanja cirkulirajućim sojevima virusa A(H5N1) je među općom populacijom nizak te nizak do umjeren među osobama koje su profesionalno ili na drugi način izložene (djelatnici na peradarskim farmama, lovci, veterinari, vlasnici kućnih ljubimaca).