Svjetska zdravstvena organizacija
Prosjek konzumacije u EU je 9,5 litara čistog alkohola po stanovniku, što odgovara 190 litara piva ili 24 litre žestice.
Podaci za Hrvatsku kažu da je godišnja potrošnja čistog alkohola 8,7 litara po stanovniku.
Stručnjaci vjeruju da se u Hrvatskoj popije barem 25% više kad se uključi privatna proizvodnja koja nije evidentirana.
Procjenjuje se kako je u Hrvatskoj oko 250.000 alkoholičara i još barem toliko onih koji prekomjerno piju.
Za 30% svih psihijatrijskih hospitalizacija krivac je alkohol.
Tijekom pandemije, a poglavito u lockdownu, porasla je potrošnja alkohola među ženama, roditeljima srednje dobi s malom djecom te osobama koje su otprije bile anksiozne ili depresivne.
Prema WHO-u, i u pretpandemijskoj 2019. godini 8,4% populacije EU starije od 15 godina pilo je alkohol svaki dan, 28,8% barem jednom tjedno, a 22,8% barem jednom mjesečno.
U 2019. prvih 10 europskih zemalja s najvećom konzumacijom alkohola po glavi stanovnika bile su Češka (14,3 litre), Latvija (13,2), Moldavija (12,9), Njemačka (12,8), Litva (12,8), Irska (12,7), Španjolska (12,7), Bugarska (12,5), Luksemburg (12,4) i Rumunjska (12,3).
WHO upozorava i kako je alkohol krivac za 30% smrti od nenamjernih ozljeda, te za 39% smrti od namjernih ozljeda, poput samoubojstava i ubojstava.