Štampar: Dan otvorenih vrata 26. lipnja

U navedenom periodu svi zainteresirani mogu bez prethodne najave i anonimno doći na testiranje na HIV i hepatitis C, brzim testovima iz sline. Također će biti moguće testiranje urina na droge, uz mogućnost informativno-savjetodavnog razgovora sa stručnim timom Službe.

Generalna skupština UN-a rezolucijom 42/112, 1987. godine proglasila je 26. lipanj Međunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama. Dan se obilježava u cijelom svijetu, s ciljem senzibiliziranja javnosti na problem zlouporabe droga.

Dostupnost i uporaba droga na visokoj je razini diljem Europske unije. Procjenjuje se da je otprilike 83,4 milijuna ili 29% odraslih osoba (u dobi od 15 do 64 godine) u Europskoj uniji ikad konzumiralo nezakonitu drogu, pri čemu je više muškaraca (50,5 milijuna), nego žena (33 milijuna). Kanabis je i dalje najčešće konzumirana tvar, stimulativne tvari druga su najčešće zabilježena kategorija, 3,5 milijuna odraslih osoba konzumiralo je kokain, 2,6 milijuna MDMA i 2 milijuna amfetamine. Otprilike milijun Europljana je konzumiralo heroin ili neki drugi nezakoniti opioid.

Uporaba droga složen je društveni i zdravstveni fenomen, koji pogađa milijune ljudi u EU. Nedopuštene droge imaju goleme negativne posljedice, ne samo za osobe koje ih uzimaju, nego i za njihove obitelji i zajednice. Uporaba droga uzrokuje ogromne troškove i štetu za javno zdravlje i sigurnost, okoliš i radnu produktivnost. Zbog svoje povezanosti s nasiljem, kriminalom i korupcijom predstavlja i sigurnosnu prijetnju. Tržište nedopuštenih droga jedan je od glavnih izvora prihoda za organizirane kriminalne skupine u Europskoj uniji, a njegova se godišnja maloprodajna vrijednost procjenjuje na najmanje 30 milijardi eura godišnje. Trgovina drogom u EU, kao i u mnogim zemljama diljem svijeta, utječe i na nacionalnu stabilnost i upravljanje. Europski prostor tijekom svoje novije povijesti bilježi velike i radikalne promjene glede graničnog režima i uloge granica. Od rigorozno čuvane granice i vrlo složenog postupka za ulaz u prostor Zapadne i Istočne Europe, posljednja dva desetljeća svjedoci smo liberalizacije graničnog režima. Nekadašnje zatvorene granice postale su znatno otvorenije, a promet između njih znatno liberalniji.

Hrvatska nije izolirana od ovog problema - turistička i pomorska orijentacija RH, nazočnost hrvatskih građana u zemljama proizvođačima droga, kulturne, prijateljske i druge veze sa zemljama koje imaju značajnu proizvodnju i potrošnju droga, bitno utječu na dostupnost svih vrsta droga u RH. Ovome problemu bitno doprinosi i zemljopisni položaj naše zemlje, koja je na važnom raskrižju prometnih koridora između istoka i zapada te juga i sjevera Europe, što rezultira velikim protokom roba i putnika.

EU i države članice poduzimaju niz mjera za smanjenje opskrbe drogom i smanjenje potražnje za drogom u Europi. Tijekom protekla dva desetljeća razvile su zajednički pristup za suočavanje sa sigurnosnim i zdravstvenim posljedicama trgovine drogom i uporabe droga. Pristup EU temelji se na dokazima o tome što funkcionira, a što ne funkcionira u smislu mjera i politika te ravnoteži u naporima za smanjenje opskrbe drogom i smanjenje potražnje za drogom. Temelji se također na multidisciplinarnosti, s obzirom na međusektorsku prirodu fenomena droge, inovacijama i predviđanjima, složenosti stanja u vezi s drogama i tržištem droga, poštivanju ljudskih prava, rodne ravnopravnosti i pravednosti u području zdravlja, sudjelovanju i uključenosti civilnog društva. Takve mjere mogu pomoći u suočavanju sa zahtjevnim kretanjima na europskim tržištima droga, koja karakteriziraju visoka dostupnost raznih vrsta droga, sve veće zapljene, sve veća primjena nasilja i golema dobit. Suzbijanje krijumčarenja droga jedan je od prioriteta Europske multidisciplinarne platforme za borbu protiv kaznenih djela (EMPACT), sigurnosne inicijative koju su pokrenule države članice EU kako bi utvrdile, prioritetno rješavale i uklonile prijetnje koje predstavlja međunarodni organizirani kriminal.

Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" dostupna je i inače za pomoć svim osobama s problemom zlouporabe droga te za sve informacije možete kontaktirati Odjel za prevenciju ovisnosti, Mirogojska cesta 11, tel: 01/3830066.