Pušenje odnosi po jedan život svakih osam sekundi

Ne samo da postoji povezanost nastanka bolesti i pušenja, nego je i ishod liječenja bolesti nastalih zbog drugih čimbenika značajno lošiji kod pušača nego kod nepušača. Posebno se to odnosi na bolesti respiratornog, kardiovaskularnog i neuromuskulatornog sustava.

Pušači koji razviju srčani udar znatno će češće umrijeti unutar sat vremena zbog njega, nego nepušači.

Bolesnici s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti (KOPB) koji nastave pušiti imaju znatno brži gubitak plućne funkcije, te veći rizik za teške komplikacije bolesti, uključujući intubaciju i stavljanje na respirator, nego osobe koje su prestale pušiti.

Pušenje utječe na pojavnost bolesti, na njen ishod, a ako ishod nije smrt, tada uspjeh liječenja također uvelike ovisi da li je osoba aktivni pušač ili bivši pušač.

Bolesnici s rakom pluća koji prestanu pušiti imaju bolje rezultate liječenja i dulje preživljenje, nego oni koji nastave pušiti.

Jedina sigurno dokazana mjera koja produžuje život i poboljšava kvalitetu življenja bolesnika s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti (KOPB), osim dugotrajnog uzimanja kisika, jest upravo prestanak pušenja.

Pušenje predstavlja rizik za nastanak ozbiljnih infekcija, poput plućne tuberkuloze.

Najčešći razlog smrti pušača je:
karcinom pluća -1/3 bolesnika
KOPB - 1/4 bolesnika
srčani udar u 1/5 bolesnika

Smatra se da siromašno kućanstvo potroši 4%-5% svog ukupnog budžeta na duhanske proizvode, a globalno gledajući 84% pušača živi u tranzicijskim zemljama i zemljama u razvoju. Pušenje predstavlja velik financijski teret i za brojne države. Cijena duhana na nacionalnoj razini uključuje povećane zdravstvene troškove, gubitak produktivnosti radnog stanovništva zbog bolesti i preuranjene smrti.

Ogromne obradive površine koriste se za uzgoj duhana umjesto hrane. Pritom se upotrebljavaju velike količine pesticide što dodatno iscrpljuje zemlju koja postaje sve manje plodna. To dovodi do krčenja šuma i njihovog pretvaranja u nove obradive površine što direktno utječe na klimatske promjene.

Kratkoročna korist od prestanka pušenja:
Nakon 20 minuta - krvni tlak i puls se normaliziraju. Tjelesna temperatura u gornjim i donjim ekstremitetima se normalizira.
Nakon 8 sati - prisutnost ugljičnog monoksida u krvi pada na normalnu razinu, a razina kisika u krvi se normalizira.
Nakon 24 sata - rizik za srčani udar se smanjuje
Nakon 48 sati - započinje regeneracija živčanih završetaka, a poboljšava se osjet okusa i mirisa.
Nakon 2 tjedna do 3 mjeseca - poboljšava se cirkulacija, tolerancija organizma na tjelesne napore se povećava, a plućna funkcije raste i za 30%.
Nakon 1- 9 mjeseci - smanjuje se kašalj, začepljenost sinusa, umor i nedostatak zraka.

Bilježi se i poboljšanje učinkovitosti lijekova na koje utječe pušenje.

Dugoročna korist od prestanka pušenja:
Nakon 12 mjeseci od prestanka pušenja rizik od kardiovaskularnih bolesti prepolovljuje se, a za 2 godine se izjednačava s rizikom u nepušača.
Nakon 5 godina smanjuje se rizik od nastanka moždanog udara, a nakon 5-15 godina od prestanka pušenja rizik od karcinoma usne šupljine, ždrijela, jednjaka, bubrega i mokraćnog mjehura smanjuje se na polovicu.
Rizik od pojave KOPB se značajno smanjuje.
Poboljšava se memorija u odnosu na pušače koji nastave pušiti.
Smanjuje se rizik od osteoporoze.
Poboljšava se kvaliteta života i očekivano trajanje života.
Nakon 15 godina od prestanka pušenja mortalitet u bivših pušača izjednačuje se s mortalitetom nepušača.

Nakon naglog prestanka pušenja javlja se sindrom ustezanja, s nizom neugodnih tegoba kao razdražljivost, nestrpljivost, nemir, nesanica, zabrinutost, depresivno raspoloženje, teškoće koncentracije, smanjenje srčane frekvencije, žudnja za cigaretom, povećani apetit i debljanje.

No, to je samo subjektivni doživljaj nedostatka nečega na što je inače čovjek navikao. Pozitivni zdravstveni učinci na tijelu nakon prestanka pušenja nastupaju momentalno i nema nikakvih loših zdravstvenih učinaka, osim lošeg raspoloženja. Apstinencijska kriza najžešća je oko 2-3 tjedna, potom se simptomi prorjeđuju i slabe.