Dan otvorenih vrata u NZJZ "Dr. Andrija Štampar"

Svjetski dan hipertenzije obilježava se 17. svibnja.

Riječ je o tradiciji koja se održava još od 2005. godine, a koju je inicirala Svjetska liga za borbu protiv hipertenzije.

Građani će moći obaviti osnovne preventivne pretrage - mjerenje krvnog tlaka, mjerenje razine GUK-a (glukoze u krvi), razinu ugljičnog monoksida (CO) u izdisaju, kao i analizu tjelesne mase te liječničko, nutricionističko i kineziološko savjetovanje.

Cilj obilježavanja Svjetskog dana hipertenzije jest osvijestiti populaciju o ovoj vrlo učestaloj bolesti, rizicima koje ona sa sobom donosi, ali i načinima njene prevencije.

Hipertenzija je tiha, podmukla bolest, koja označava povišeni krvni tlak, a nazivaju je još i "tihim ubojicom" jer godinama može egzistirati bez pokazivanja ozbiljnijih simptoma.

Vrlo često, tek kada se manifestiraju oštećenja na raznim organima, a najčešće na srcu, mozgu, bubrezima ili očima, zamijete se i visoke vrijednosti krvnog tlaka.

Bolesnici s povišenim krvnim tlakom ponekad osjećaju neke od simptoma, kao što su bol i pritisak u glavi, crvenilo lica, umor, smetenost, mučnina, pretjerano znojenje, uznemirenost, osjećaj lupanja srca, zujanje u ušima, krvarenje iz nosa, smetnje vida, kao i mnoge druge tegobe.

Danas gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak.

Hipertenzija je glavni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, pogotovo koronarne bolesti srca i moždani udar, ali i za kronične bolesti bubrega, zatajenje srca, aritmiju i demenciju.

Na rizike za razvoj visokog krvnog tlaka može se utjecati promjenom životnih navika, ponajprije smanjenjem unosa soli, uravnoteženom prehranom, prestankom pušenja te prekomjerne konzumacije alkohola, kao i redovitom tjelesnom aktivnošću i održavanjem normalne tjelesne težine, ali i brigom o mentalnom zdravlju.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da čak 1,28 milijarde ljudi diljem svijeta ima hipertenziju, odnosno svaki četvrti muškarac i svaka peta žena.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, vodeći uzrok smrti u Republici Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti s 23.184 umrlih osoba sa stopom smrtnosti od 597,7/100.000 u 2021. godini.

Od svih pojedinačnih dijagnoza uzroka smrti, hipertenzivna bolest se nalazi na petom mjestu s 4.462 umrlom osobom (nakon bolesti COVID-19, ishemijske bolesti srca, cerebrovaskularnih bolesti i šećerne bolesti).

Povišeni krvni tlak najčešće se otkriva slučajno - mjerenjem tlaka na sistematskom pregledu.

Stoga, kako bi se povišene vrijednosti otkrile na vrijeme, potrebno je barem jednom godišnje izmjeriti krvni tlak, kako bi se prevenirala daljnja oštećenja organa i cjelokupnog organizma.

Također, važno je i pravovremeno reagirati te kod već dijagnosticirane hipertenzije redovito uzimati lijekove prema preporuci nadležnog liječnika.