Prevencija raka na populacijskoj razini

Ovisnost o duhanu odgovorna je za jednu petinu svih smrti zbog zloćudnih bolesti, kao i za više od 70% svih smrti zbog karcinoma pluća.

Oko 70% svih smrti povezanih s zloćudnim bolestima događa se u slabije razvijenim zemljama, a 20% ih je uzrokovano virusnim infekcijama (virusi hepatitisa B i C, humani papiloma virus).

Prema podacima Europske zdravstvene ankete o zdravstvenim navikama stanovnika Hrvatske u samom smo europskom vrhu po udjelu pretilih osoba i pušača, što ima značajan utjecaj na pojavnost zloćudnih bolesti.

S obzirom na to da se veliki broj zloćudnih bolesti može spriječiti usvajanjem zdravih životnih navika, epidemiološka situacija se može poboljšati mjerama primarne, sekundarne i tercijarne prevencije.

Na primarnoj se razini to može postići promicanjem zdravih životnih navika i postupaka.

Na sekundarnoj razini već dugi niz godina djeluju Nacionalni programi za rano otkrivanje zloćudnih bolesti - raka dojke i raka debelog crijeva, a odnedavno je uspostavljen i program ranog otkrivanja raka pluća za osobe pod povećanim rizikom od te bolesti.

Program ranog otkrivanja raka vrata maternice trenutno je u fazi reorganizacije, uzimajući u obzir najnovije europske preporuke.

Uspijemo li otkriti zloćudnu bolest dovoljno rano, šanse za preživljenje se znatno povećavaju.

Tercijarna prevencija na državnoj razini može poboljšati dostupnost odgovarajuće zdravstvene skrbi i osigurati jednaku primjenu najnovijih smjernica u liječenju i praćenju bolesnika.