Incidencija raka u Hrvatskoj 2020. godine

Djeluje od 1959. godine, a prvi izvještaj napravljen je za 1968. godinu.

Od 2015. godine dio je Nacionalnog javnozdravstvenog informacijskog sustava (NAJS) pri HZJZ.

Godišnji izvještaji (Bilteni) Registra za rak redovito se objavljuju na web-stranicama HZJZ.

Radi se o dinamičkoj bazi podataka te su prema međunarodnim smjernicama objavljeni podaci podložni manjim promjenama kako pristižu podaci za sljedeće godine.

Stoga se podaci o broju slučajeva u nekoj godini objavljeni kod prikaza trendova bolesti mogu blago razlikovati od onih objavljenih u izvještaju za tu godinu.

U 2020. godini zabilježeno je 23.230 novih dijagnoza raka (C00-C97 prema MKB-10 klasifikaciji bolesti, bez ne-melanomskog raka kože (C44*)), što je pad od 10,3% u odnosu na broj slučajeva u 2019. godini prema sadašnjem stanju baze Registra za rak (25.896).

Relativno gledano, najveći pad novih dijagnoza (veći od 20%) zabilježen je kod raka bubrega, prostate i štitnjače.

U apsolutnim brojevima, najveći pad je zabilježen za rak prostate (599 slučajeva manje), pluća (414 manje) te debelog i završnog crijeva (291).

Više slučajeva nego u 2019. godini zabilježeno je za rak gušterače (23 slučaja više), zloćudne tumore mozga i drugih dijelova središnjeg živčanog sustava (15 slučajeva više) i neka druga, rjeđa sijela raka.

Po županijama, najveći relativni pad dijagnoza raka bio je u Virovitičko-podravskoj (-16,1%), Požeško-slavonskoj (-16%) i Varaždinskoj županiji (-15,6%); najmanji pad bio je u Splitsko-dalmatinskoj (-5,8%) i Šibensko-kninskoj (-4,8%) županiji, dok je u Istarskoj županiji zabilježeno 2,6% dijagnoza više nego u 2019. godini.

U apsolutnim brojevima, najveći pad broja dijagnoza zabilježen je u Gradu Zagrebu (-608), Osječko-baranjskoj županiji (-256) i Zagrebačkoj županiji (-182).

Pad broja postavljenih dijagnoza bio je najveći tijekom proljeća 2020. godine, ali je zabilježen i krajem godine.

Zabilježeni pad u broju postavljenih dijagnoza raka u 2020. godini nije rezultat stvarnog smanjenja pojavnosti zloćudnih bolesti.

Incidencija raka u stalnom je porastu u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj.

Zbog demografskih trendova, postojećih rizičnih čimbenika i sve preciznijih dijagnostičkih metoda taj porast je i očekivan.

Pad broja dijagnosticiranih slučajeva u 2020. godini vjerojatno je rezultat kombinacije čimbenika povezanih s COVID-19 pandemijom: smanjene dostupnosti dijagnostičkih pretraga zbog djelomičnog zatvaranja bolnica, kratkotrajnog prekida provedbe nacionalnih programa ranog otkrivanja raka, kao i manje učestalosti traženja liječničke pomoći ili obavljanja drugih sistematskih pregleda.

Slični pokazatelji smanjenja broja dijagnosticiranih slučajeva u 2020. godini zabilježeni su i u drugim zemljama koje imaju dostupne podatke.

Osim pandemije COVID-19, Hrvatsku su u 2020. zadesila i dva razorna potresa, koja su također mogla djelomično utjecati na raspoloživost zdravstvenih usluga.

Važno je naglasiti iznimnu važnost inzistiranja na provođenju preventivnih pregleda za probir i rano otkrivanje raka kako bi se ovaj manjak postavljenih dijagnoza nadoknadio i time smanjio utjecaj na buduće podatke o smrtnosti od raka.