Obilježen Europski dan svjesnosti o antibioticima

Tema 2022. godine je "Zajedno spriječimo antimikrobnu rezistenciju".

U Hrvatskoj, ove sektore i razne struke unutar tih sektora povezuje Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA), pri Ministarstvu zdravstva RH koje koordinira sve aktivnosti vezane uz kontrolu širenja rezistencije na antibiotike u Hrvatskoj i koje surađuje s istovjetnim tijelima u drugim europskim zemljama.

Podaci o rezistenciji na nacionalnoj razini koriste za prilagodbu međunarodnih smjernica za liječenje izvanbolničkih infekcija.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo kroz dva Europska Projekta EU JAMRAI I ( 2017-2021) i II (2022-) sudjeluje u implementaciji racionalne uporabe antimikrobnih lijekova putem edukacija i informiranja građana, suradnje i implementacije programa racionalizacije uporabe antibiotika na svim razinama zdravstvene zaštite.

Antimikrobna rezistencija (AMR) javlja se kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti više ne reagiraju na lijekove učinkovito. AMR otežava liječenje infekcija i povećava rizik od širenja bolesti, nastanka teške bolesti i smrti.

Pojavu i širenje AMR-a ubrzali su:

1. neodgovarajuća uporaba antimikrobnih lijekova kod ljudi, životinja i biljaka;
2. neadekvatne sanitarne, higijenske, biosigurnosne i mjere prevencije i kontrole infekcija u zdravstvenim ustanovama i domovima za starije osobe,
3. sustavi uzgoja i proizvodnje hrane;
4. nedostatak ravnopravnog pristupa antimikrobnim lijekovima, cjepivima osigurane kvalitete.

5. boravak u zemljama sa visokom prevalencijom antimikrobne rezistencije mogu se vratiti u domovinu kolonizirani bakterijama otpornim na više lijekova.

Otpornost na antibiotike sve ozbiljniji javnozdravstveni problem u Europi.

Dok broj infekcija uzrokovanih bakterijama otpornim na antibiotike raste, broj novih antibiotika ne obećava, što predstavlja negativnu perspektivu dostupnosti učinkovitog liječenja antibioticima u budućnosti.

Prema provedenim istraživanjima procijenjeno je oko 1,27 milijuna smrti u 2019. godini nastalih uslijed antimikrobne rezistencije kod bakterija.

Šest vodećih uzročnika smrti povezanih s antimikrobnom rezistencijom su višestruko otporne bakterije: Escherichia coli, Staphylococcus aureus, Klebsiella pneumoniae, Streptococcus pneumoniae, Acinetobacter baumannii i Pseudomonas aeruginosa.

Podaci iz Europske mreže za nadzor antimikrobne rezistencije (EARS-Net) pokazuju da postoji gradijent sjever-jug, s niskom stopom rezistencije u skandinavskim zemljama i Nizozemskoj koji općenito manje koriste antibiotike, i u južnoj Europi s višom stopom rezistencije koji koriste više antibiotika.

AMR je opisan kao tiha pandemija. To rezultira milijunima suvišnih smrti i povećanja troškova zdravstvene skrbi, gubitka života životinja, koji se reflektira na smanjenje proizvodnje hrane.

Svjetska banka je procijenila da bi globalno gospodarstvo do 2050.godine moglo izgubiti gotovo 4% godišnjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP) ako se AMR ne riješi, pri čemu su gubitci još veći u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Ova situacija mogla bi gurnuti do 28 milijuna ljudi, većinom u zemljama u razvoju, u siromaštvo do 2050. uglavnom kroz učinke AMR-a na ekonomsku produktivnost, stočarsku proizvodnju i troškove zdravstvene zaštite.

Bakterije otporne na antibiotike predstavljaju opasnost za sve nas jer uzrokuju infekcije koje je teško liječiti. Uzimamo li antibiotike često i nepravilno, pridonosimo povećanju broja bakterija otpornih na antibiotike, što je jedan od najhitnijih zdravstvenih problema u svijetu.

Edukacija građana je bitan čimbenik u racionalizaciji potrošnje antibiotika s obzirom da su mnogi građani skloni samoinicijativnom uzimanju antibiotika. Građani pri tome nisu svjesni koliku štetu nanose umanjujući djelotvornost antibiotika u indikacijama kada su zbilja potrebni. Europska Unija apelira na sve zemlje članice da provode intenzivnu javnu kampanju za racionalizacijom uporabe antibiotika te se tome priključila i Hrvatska.

Oko 90% antibiotika se troši izvan bolnica, s tim da se oko 75% antibiotika troši za infekcije dišnih puteva koje su najčešće uzrokovane virusima i davanje antibiotika pri takvim indikacijama ne pomaže izlječenju, ali potiče razvoj mutanti otpornih na antibiotike među bakterijama koje prirodno nastanjuju ljudsko tijelo i okoliš. Te se bakterije svakodnevno izmjenjuju među ljudima, a u datom momentu mogu uzrokovati infekciju.

Glavna odgovornost kreće od nas samih, a onda i od zajednice na svim nivoima koja daje smjernice ponašanja u racionalnom i ispravnom korištenju antimikrobnih lijekova u humanom , animalnom i biljnom sektoru.

Prije uzimanja antibiotika uvijek potražite savjet liječnika.