Institut Ruđer Bošković
Moždani neurotrofni čimbenik (BDNF) je specifičan izlučni protein koji ima veliku ulogu u preživljavanju, rastu i diferencijaciji živčanih stanica u središnjem i perifernom živčanom sustavu.
Posljednjih nekoliko desetljeća sve je više istraživanja koji potvrđuju uključenosti ovog čimbenika u razvoj mnogih psihijatrijskih bolesti i poremećaja.
Novi rezultati objavljeni su u časopisu "Psychiatry Research" koji se ubraja među prvih 10% najutjecajnijih časopisa u području psihijatrije.
Cilj istraživanja bio je usporediti kognitivno pogoršanje s koncentracijom proteina BDNF na periferiji kod veterana s dijagnozom PTSP-a te usporediti te podatke s nalazima kod zdravih kontrolnih ispitanika i ispitanika s blagim spoznajnim poremećajem ili Alzheimerovom bolesti.
Ovim istraživanjem znanstvenici su željeli procijeniti može li se koncentracija proteina BDNF u plazmi koristiti kao marker kognitivnog pogoršanja.
Hipoteza studije bila je da će kognitivne funkcije i koncentracija proteina BDNF u plazmi biti smanjene kod veterana s PTSP-om u usporedbi s kontrolnim ispitanicima te da će to smanjenje biti slično onome u ispitanika s blagim spoznajnim poremećajem i Alzheimerovom bolesti.
Rezultati provedenog istraživanja su po prvi puta pokazali da postoji povezanost između snižene koncentracije proteina BDNF u plazmi i propadanja kognitivnih funkcija kod veterana s PTSP-om.
Konkretno, rezultati su potvrdili da je koncentracija proteina BDNF u plazmi značajno niža kod veterana s PTSP-om u usporedbi sa zdravim ispitanicima iste dobi, te da su veterani s PTSP-om, iako mlađi od ispitanika s blagim spoznajnim poremećajem, imali sličnu razinu proteina BDNF na periferiji i slično kognitivno pogoršanje kao osobe s blagim spoznajnim poremećajem i Alzheimerovom bolesti.
Podaci upućuju da veterane s PTSP-om treba detaljno pratiti, posebice njihove kognitivne funkcije, a određivanje koncentracije BDNF-a u plazmi moglo bi omogućiti rano otkrivanje i predviđanje kognitivnog pogoršanja kod bolesnika s PTSP-om i promicati terapijske intervencije koje bi mogle dovesti do normalizacije razine proteina BDNF te, posljedično, do poboljšanja kognitivnih funkcija.
Moguće terapijske intervencije uključivale bi lijekove koji se koriste u liječenju demencije, ali i tjelovježbu, dijetu, povećanu tjelesnu aktivnost, intelektualnu stimulaciju i jogu, te intervencije čiji je cilj povećati razinu BDNF-a i usporiti kognitivno propadanje.
Objavljeni znanstveni rad, na kojem su autorice jednakog doprinosa Sandra Domitrović Spudić, dr. med., specijalistica psihijatrije u Općoj bolnici Karlovac i dr. sc. Matea Nikolac Perković, znanstvena suradnica IRB-a, dok je dopisni autor prof. dr. sc. Nela Pivac, rezultat je dugogodišnje suradnje s Klinikom za psihijatriju Vrapče.