Najava probira na nasljedni povišeni kolesterol

Hrvatska će tako biti među prvim zemljama s probirom koji razotkriva povišeni kardiovaskularni rizik za djecu i njihove najbliže srodnike.

Na sistematskom pregledu pri upisu u prvi razred osnovne škole dodat će se još jedan nalaz - ukupna vrijednost kolesterola u krvi.

Nasljedna, tzv. porodična hiperkolesterolemija, podrazumijeva izloženost patološko visokim koncentracijama aterogenog kolesterola od najranijeg djetinjstva, pa stoga oboljeli od te metaboličke bolesti imaju deset puta veći rizik od preuranjenih kardiovaskularnih incidenata.

Procjenjuje se da od takvoga poremećaja metabolizma masnoća u Hrvatskoj boluje oko 20000 ljudi, a prepoznato ih je svega 1%.

U slučaju nalaza povišenog kolesterola, dijete će biti upućeno pedijatru te će se početi s terapijom ako se potvrdi dijagnoza.

Liječenje je najučinkovitije ako započne što ranije, kako bi se oboljelima omogućili podjednak broj zdravih godina i podjednak očekivani životni vijek kao i onima bez te bolesti.

Osobe koje boluju od neliječene nasljedne hiperkolesterolemije obolijevaju od srčanog ili moždanog udara već u dobi između 35 i 45 godina, pa stoga i žive bitno kraće od prosjeka populacije.

Riječ je o oboljelima od tzv. heterozigotnog oblika bolesti, koja se javlja u oko 1:300 osoba.

Mnogostruko je rjeđa znatno malignija, tzv. homozigotna hiperkolesterolemija, u kojoj se bez liječenja obolijeva i umire od posljedica ateroskleroze već u adolescentnoj dobi.

Kad se na sistematskom pregledu predškolskog djeteta postavi dijagnoza, liječnik školske medicine o tome će obavijestiti obiteljskog liječnika.

On tada obavlja tzv. reverzni kaskadni probir, tj. istražuje postojanje porodične hiperkolesterolemije u u roditelja, braće, sestara, odnosno najbližih srodnika oboljelog djeteta.

Otkrivanjem i liječenjem oboljelih roditelja i drugih najbližih srodnika, započet će se s liječenjem i time spriječiti ili odgoditi najopasnije komplikacije uznapredovale ateroskleroze.