Obilježen Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa

U prometnim nesrećama, na globalnoj razini, godišnje život izgubi više od 1,3 milijuna ljudi.

Prometne nesreće stoga predstavljaju zdravstveni i razvojni problem te je nužno intenzivno raditi na poboljšanju sigurnosti cestovnog prometa na svim razinama.

Prometne nesreće vodeći su uzročnik smrti djece i mladih u dobi od 5 do 29 godina, a osmi uzročnik smrti na svijetu za osobe svih dobnih skupina.

Posebno ugrožena skupina su pješaci, biciklisti i motociklisti koji čine više od polovice smrtno stradalih u prometu.

Iako Europa bilježi najmanju stopu smrtnosti u prometnim nesrećama (9,3/100000), na području EU je u 2019. godini u prometnim nesrećama smrtno nastradalo oko 22800 osoba.

To je smanjenje od otprilike 2% u usporedbi s prethodnom godinom (2018.) kad je na cestama smrtno stradalo 25100 osoba.

Prometne nesreće i u Hrvatskoj predstavljaju značajan javnozdravstveni problem.

Isto kao i u svijetu, vodeći su uzrok smrti od ozljeda u dječjoj i mlađoj odrasloj populaciji.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, vidljivo je smanjenje broja prometnih nesreća te broja umrlih i ozlijeđenih (usprkos povećanju broja vozača, motornih vozila i prometnica) u posljednjih nekoliko godina - stopa smrtnosti od cestovnih prometnih nesreća za Hrvatsku iznosila je 2011. godine 9,7/100000, dok je u 2020. godini iznosila 5,8/100000.

U zadnjem desetogodišnjem razdoblju (2011.-2020.) ukupno su u prometnim nesrećama u Hrvatskoj smrtno stradale 3324 osobe, a 144708 osoba je ozlijeđeno.

U 2020. godini u Hrvatskoj je u prometnim nesrećama smrtno stradalo 237 osoba.

U Hrvatskoj je čovjek uzrok 57% teških prometnih nesreća.