Kako spriječiti nastanak kardiovaskularnih bolesti?

Neki čimbenici rizika, poput obiteljske anamneze, ne mogu se promijeniti, dok se drugi čimbenici rizika, poput visokog krvnog tlaka, mogu izbjeći promjenama u načinu života i liječenjem. Dok milijuni ljudi diljem svijeta vode borbu s čimbenicima rizika koji dovode do kardiovaskularnih bolesti, mnogi i dalje nisu svjesni vlastitog visokog rizika.

Najvažniji bihevioralni čimbenici rizika za nastanak srčane bolesti i moždanog udara su nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost, pušenje i štetna uporaba alkohola. Ovakva ponašanja mogu dovesti do povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, visokog kolesterola, prekomjerne tjelesne mase i pretilosti, koji se mogu mjeriti i tako procijeniti rizik pojedinca od razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Hvatanje u koštac sa samo jednim čimbenikom rizika, npr. na tjelesnu neaktivnost odgovoriti češćom tjelovježbom, pomoći će, ali kako biste značajno smanjili rizik od kardiovaskularnih bolesti, važno je sagledati svoj životni stil u cjelini. Ako već živite s kardiovaskularnom bolesti, ostati zdravima i aktivnima može vam pomoći da živite dulje i smanjiti mogućnost da se stanje pogorša.

Dok individualni izbori igraju ulogu u takvim ponašanjima, istovremeno važnu ulogu imaju vlade i donosioci odluka, osobito u osiguravanju pristupa alatima koji su ljudima potrebni za zdrav život, uključujući čist zrak, priuštivu zdravu hranu i dobro planirane urbane prostore koji potiču aktivan način života. Zdravstvene politike koje stvaraju okruženja u kojima su zdravi izbori ne samo dostupni, nego i priuštivi, bitne su u motiviranju ljudi da usvoje i održavaju zdravije stilove života.

Zdrava, uravnotežena prehrana presudna je za održavanje zdravog srca i krvožilnog sustava. Zdrava prehrana trebala bi uključivati širok izbor neprerađene i svježe hrane, uključujući puno voća i povrća (najmanje pet porcija svaki dan), cjelovite žitarice, orašaste plodove i hranu s niskim udjelom zasićenih masti, šećera i soli. Budite oprezni s prerađenom hranom koja često sadrži visoku razinu soli i pijte puno vode!

Za poboljšanje i održavanje zdravlja potrebno je samo 30 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta, pet dana u tjednu. Odrasli (u dobi od 18 do 65 godina) i starije osobe (65+) trebali bi težiti barem 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili najmanje 75 minuta tjelesne aktivnosti visokog intenziteta svaki tjedan. Djeca i adolescenti trebali bi se svakodnevno baviti tjelesnom aktivnošću umjerenog do jakog intenziteta najmanje 60 minuta.

Pokušajte učiniti tjelovježbu redovitim dijelom svog života: koristite stepenice umjesto dizala, izađite iz autobusa nekoliko stanica ranije i ostatak puta pješačite. Biti aktivan također je odličan način da se oslobodite stresa i kontrolirate svoju težinu, dva važna čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Smanjenje rizika od prekomjerne težine i pretilosti obično uključuje smanjenje broja kalorija unesenih iz masti i šećera, povećanje udjela dnevnog unosa voća, povrća, cjelovitih žitarica i orašastih plodova te redovito vježbanje. Najmanje 60 minuta vježbanja većinu dana u tjednu pomoći će vam u održavanju zdrave tjelesne težine.

Ako prestanete pušiti, vaš rizik od koronarne bolesti srca bit će prepolovljen unutar godinu dana i s vremenom će se vratiti na uobičajenu razinu. Izbjegavajte okruženja ispunjena dimom: izloženost pasivnom pušenju značajno povećava rizik od srčanog udara. Svi oblici duhana su štetni i ne postoji sigurna razina izloženosti duhanu. Ako imate problema s prestankom pušenja, razgovarajte sa svojim liječnikom o izradi prilagođenog plana koji će odgovarati vašim potrebama.

Kao i kod duhana, ne postoji sigurna razina za pijenje alkohola, a štetni učinci alkohola daleko nadmašuju sve potencijalne zaštitne koristi. Dok smanjenje konzumacije alkohola može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, dokazi pokazuju da je po zdravlje idealno uopće ne konzumirati alkohol. Čak i oni koji umjereno piju primjećuju zdravstvene prednosti kada prestanu piti alkohol.

Stres može uzrokovati stezanje arterija, što može povećati rizik od srčanih bolesti, osobito kod žena. Vježbanje, duboko disanje, opuštanje mišića i pronalaženje vremena za stvari koje volite samo su neke od stvari koje možete učiniti kako biste lakše kontrolirali razinu stresa. Ako stvari počinju izmicati kontroli, nemojte se bojati razgovarati s nekim ili potražiti stručnu pomoć.

Redovito provjeravajte visinu krvnog tlaka te razine kolesterola i šećera u krvi - mjere važne za određivanje i kontrolu rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Visoki krvni tlak, ili hipertenzija, jedan je od najvećih uzroka srčanog i moždanog udara. Obično nema simptoma, stoga je važno redovito ga kontrolirati i, ako je potrebno, poduzeti potrebne mjere za smanjenje, što može uključivati ​​promjene u prehrani, povećanu tjelesnu aktivnost i lijekove.

Visoke razine kolesterola u krvi također povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani i moždani udar. Kolesterol u krvi normalno se može kontrolirati zdravom prehranom i, ako je potrebno, odgovarajućim lijekovima.

Dijabetes ili visoka razina šećera u krvi povećava rizik od srčanog i moždanog udara, stoga je važno znati njegovu razinu u krvi i poduzeti sve potrebne mjere za kontrolu ako vam to liječnik savjetuje.

Ako imate veći rizik od razvoja bolesti srca ili moždanog udara, možda ćete morati uzimati lijekove kako biste smanjili rizik. To može uključivati ​​statine za snižavanje razine kolesterola u krvi, male doze acetilsalicilne kiseline za sprječavanje krvnih ugrušaka, inzulin za dijabetes i tablete za snižavanje krvnog tlaka. Uzimajte lijekove koje vam je liječnik propisao i pridržavajte se svog režima.

Ako imate neki od simptoma i/ili znakova kardiovaskularne bolesti, posavjetujte se s obiteljskim liječnikom, a u slučaju naglog nastanka izrazitih simptoma, odmah zatražite liječničku pomoć. Što se prije zatraži pomoć, veće su šanse za potpuni oporavak.