Prvi rezultati Studije hrvatskog liječništva

Ovu longitudinalnu studiju, koja će se periodično ponavljati kako bi pratila radnu opterećenost, edukaciju, položaj i stavove hrvatskog liječništva kroz vrijeme, proveo je HLK tijekom svibnja ove godine.

U studiji je, od oko 3000 specijalizanata trenutno u Hrvatskoj, sudjelovalo njih čak 1222.

Na nezadovoljstvo i razočaranje mladih liječnika (prema Digitalnom atlasu hrvatskog liječništva njihova prosječna dob je 32 godine) najdramatičnije ukazuje činjenica da bi, da opet biraju zanimanje i studij, medicinu ponovno odabralo tek polovica specijalizanata.

Stavovi mladih liječnika, između ostalog, pokazuju nisku razinu zadovoljstva poslom (prosječna ocjena tek 5,9 na ljestvici od 0 do 10) i u cijelosti jasno ukazuju na raširen osjećaj besperspektivnosti.

Studija je potvrdila da specijalizanti prosječno godišnje rade 480 prekovremenih sati (40 prekovremenih sati mjesečno), što je skoro trostruko više od dozvoljenog zakonskog maksimuma.

Više od polovice specijalizanata (55%) na poslu nema dovoljno vremena završiti sve obveze, 60% je nezadovoljno vremenom koje imaju na raspolaganju za pacijente, dvije trećine ih je radilo i za vrijeme bolesti, a polovica ih često ili redovito pokriva dva ili više radilišta npr. ambulantu i odjel ili hitni prijem i operacijsku salu.

Samo 1 od 10 specijalizanata (11%) svoju plaću za uloženi trud i postignuća smatra odgovarajućom, a zadovoljstvo plaćom na skali od 0 do 10 je tek 4,8.

Više od polovice specijalizanata (55%) je detaljno pretraživalo mogućnosti odlaska na rad u inozemstvo.

Čak 53% specijalizanata nije nikada razgovaralo s glavnim mentorom.

29% specijalizanata danas stječe vještine praktičnih postupaka primjereno stupnju specijalističkog usavršavanja, a samo 19% je ostvarilo stručne kompetencije sukladne planu specijalizacije.