Obilježen Svjetski dan komaraca, 20.8.

Sposobnost prijenosa zaraznih bolesti na ljude komarce stavlja na vodeće mjesto na popisu najsmrtonosnijih životinja na svijetu. Među bolestima koje komarci prenose i broju oboljelih, malarija je vodeća bolest u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je procijenila da je u 2020. godini u svijetu 241 milijun ljudi oboljelo od malarije. Procijenjeni broj umrlih od malarije te godine iznosi 627000. Područje Afrike najteže je pogođeno malarijom - 95% oboljelih u svijetu je iz tog područja, pri čemu su djeca mlađa od pet godina najranjivija skupina. Na području Europe bilježe se najvećim dijelom (99%) uneseni slučajevi bolesti, a radi čestih putovanja ljudi u endemska područja malarije. U Hrvatskoj je malarija iskorijenjena sredinom prošlog stoljeća, a od tada bilježimo samo unesene slučajeve bolesti.

Osim što prenose uzročnike malarije, komarci prenose uzročnike brojnih drugih bolesti: denga, žuta groznica, chikungunya, zika virusna infekcija, različite vrste encefalitisa te druge bolesti. Među bolestima koje prenose komarci na području Europe (i Hrvatske) tijekom posljednjeg desetljeća najčešća je groznica Zapadnog Nila.

Među brojnim vrstama komaraca, mali je broj onih koje mogu prenositi uzročnike bolesti. Većina vrsta značajne su samo kao napasnici koji nas ometaju u svakodnevnim aktivnostima i odmoru.

Posljednjih godina naglasak stavljamo na invazivne vrste komaraca na našem području. Među njima kao napasnik i prijenosnik uzročnika bolesti značajan je tigrasti komarac, Aedes albopictus. Za razvoj tigrastog komarca potrebna je vrlo mala količina vode, svega nekoliko milimetara visine vodenog stupca. Za razvoj iskorištava raznolike nakupine vode u dvorištima i vrtovima. Takva mjesta su brojna: nepoklopljene posude s vodom u dvorištima i vrtovima (kante i bačve), različiti predmeti u kojima se zadržava kišnica, gume u koje upada kiša, začepljeni oluci, vaze na grobljima, voda u tanjurićima tegli za cvijeće, slivnici na ulicama, nakupine vode na nepropusnim podlogama, odbačen krupni otpad te druga mjesta s vodom (umjetna legla). Osim tigrastog komarca, u nabrojenim leglima razvijaju se i druge vrste komaraca zastupljene u naseljima, najčešće vrsta Culex pipiens (važna kao prijenosnik virusa Zapadnog Nila i Usutu virusa).

Na visokim ljetnim temperaturama za potpuni razvojni ciklus komarca, od jaja do odrasle jedinke, potrebno je svega nekoliko dana (četiri do sedam).