Obilježen Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada

Svjetski dan borbe protiv izrabljivanja dječjeg rada obilježava se 12. lipnja, na isti dan kada i obljetnica Konvencije Međunarodne organizacije rada broj 182 - Konvencije o najgorim oblicima iskorištavanja dječjeg rada koju je 2001. godine potvrdio i Hrvatski sabor. U čl. 32. Konvencije države se obvezuju da "priznaju pravo djeteta na zaštitu od gospodarskog izrabljivanja i obavljanja bilo kojeg posla koji bi za njega bio pogibeljan ili ometao njegovo obrazovanje, bio štetan za njegovo zdravlje ili njegov tjelesni, duševni, duhovni, moralni ili društveni razvoj". Jedan od ciljeva Agende Ujedinjenih naroda za održivi razvoj je iskorjenjivanje svih oblika dječjeg rada do 2025. godine, kao i vojačenja djece u ratnim sukobima na konfliktnim područjima. Dječji rad je kršenje prava svakog djeteta na djetinjstvo te kršenje svih vladinih temeljnih zadataka i dužnosti da zaštiti djecu. Na svjetskoj razini svako deseto dijete je žrtva iskorištavanja u svrhu rada.

Vodeća tema ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv dječjeg rada bila je "Univerzalna socijalna zaštita za okončanje dječjeg rada", s ciljem povećanja ulaganja u sustave i programe socijalne zaštite kako bi se uspostavile čvrste razine socijalne zaštite i zaštitilo djecu od dječjeg rada. Osiguranje univerzalnog pristupa socijalnoj zaštiti sastavni je dio dokumenta "Durban Call to Action" usvojenog na 5. Globalnoj konferenciji o ukidanju dječjeg rada održanoj u svibnju ove godine.

Socijalna zaštita je i ljudsko pravo, ali i snažan politički alat koji treba pomoći obiteljima kako bi se izbjeglo zapošljavanje djece tijekom kriznih situacija. U posljednja dva desetljeća, od 2000. godine, u svijetu se bilježi stalno smanjenje dječjeg rada. No, tijekom posljednjih nekoliko godina uslijed krize, sukoba i pandemije COVID-19 sve je više obitelji osiromašilo i veliki broj djece je prisiljen raditi. Međutim, od 2020. godine, i prije nego je zavladala kriza uzrokovana pandemijom COVID-19, samo je 46,9% svjetske populacije bilo efektivno pokriveno barem dobivanja jedne usluge socijalne zaštite, dok je pokrivenost djece bila još niža. Gotovo tri četvrtine djece (oko 1,5 milijarde) nije imalo socijalnu zaštitu. Prema podacima Međunarodne organizacije rada, iako je dječji rad nezakonit, danas je oko 160 milijuna djece u dobi od 5. do 17. godine života uključeno u svijet rada, 63 milijuna djevojčica i 97 milijuna dječaka. Gotovo polovica djece je zaposlena na opasnim poslovima koji mogu uzrokovati fizičke i emocionalne posljedice na razvoj djeteta. Procjenjuje se da bi broj djece uključene u svijet rada mogao porasti na 8,9 milijuna krajem 2022. godine, zbog većeg siromaštva i povećane ugroženosti.

Smatra se da su djeca na prisilnom radu kada su premlada za rad i/ili premlada za donošenje odluke o zapošljavanju. Milijuni djevojčica i dječaka u cijelom svijetu zaposleni su, a više od polovice te djece izloženo je najgorim oblicima dječjeg rada, kao što su rad u opasnim okruženjima, ropstvo ili drugi oblici prislinog rada, nezakonite aktivnosti (krijumčarenje droge, prostitucija), kao i sudjelovanje u oružanim sukobima. Toj djeci je uskraćeno adekvatno obrazovanje, zdravlje, slobodno vrijeme, uz kršenje njihovih temeljnih prava i sloboda. Uskraćena su im temeljna ljudska prava, kao što su sloboda kretanja i izražavanja, zlostavljana su psihički i fizički, emotivno su traumatizirana i u izolaciji iz koje nisu u mogućnosti pobjeći ili otići.