Obilježen Svjetski dan štitnjače

Posvećen je svim ljudima s bolestima štitnjače te svim istraživačima i liječnicima koji proučavaju i liječe bolesti štitnjače.

Štitnjača je mala endokrina žlijezda veličine oko pet centimetara koja svojim djelovanjem utječe na cijeli organizam. Smještena je s prednje strane vrata, a oblikom, zbog svoja dva režnja spojena u sredini, nalikuje leptiru. Štitna žlijezda sintetizira hormone trijodtironin i tiroksin, koji su nužni za pravilno funkcioniranje svih tkiva i organa, otpušta ih u krvotok te na taj način regulira sveukupni metabolizam. Proizvodnju hormona tiroksina i trijodtironina regulira hormon hipofize tireotropin (TSH). Ako štitnjača iz nekog razloga smanji izlučivanje trijodtironina i tiroksina, hipofiza proizvodi veću količinu TSH nastojeći stimulirati štitnjaču na pojačan rad. Ako štitnjača to ne može učiniti, razina TSH sve više raste, što može dovesti do gušavosti (povećanja štitnjače).

Dva najčešća poremećaja funkcije štitnjače su hipertireoza (pojačana aktivnost štitnjače) i hipotireoza (smanjena aktivnost štitnjače). Simptomi bolesti štitnjače variraju od osobe do osobe i nerijetko se pogrešno povezuju sa stanjima kao što su trudnoća, menopauza ili depresija.

Za normalan rad štitne žlijezde i izgradnju hormona štitnjače neophodan je jod. Kod blagog do umjerenog manjka joda, štitnjača hipertrofira kako bi mogla proizvoditi dostatnu količinu hormona pa dolazi do gušavosti. U slučaju većeg nedostatka joda nastaje miksedem, bolest štitnjače koja dovodi do hipotireoze.

Rak štitnjače je najčešća zloćudna bolest endokrinog sustava. Prema zadnjim procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), 2020. godine su u svijetu od raka štitnjače oboljele 586202 osobe, a umrlo je 43646 osoba. Žene čine gotovo 80% svih novih slučajeva i 63% smrti zbog raka štitnjače. Prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2019. godini je u Hrvatskoj od raka štitnjače oboljela je 831 osoba, od čega 78% žena. Incidencija je u stalnom porastu, oko 5% godišnje u posljednjih 20 godina. Uzrok tome su sve češći ultrazvučni pregledi štitnjače, koji u velikom broju slučajeva otkriju lokalizirane karcinome. Povećana je i prevalencija nekih rizičnih čimbenika, kao što je pretilost. Ostali čimbenici rizika uključuju izlaganje ionizirajućem zračenju, obiteljsku anamnezu raka štitnjače, niski sadržaj joda u prehrani, sniženu razinu D vitamina i određene rijetke nasljedne sindrome.

Prosječno godišnje od raka štitnjače umire 35 osoba, od čega oko 60% žena. U usporedbi s većinom drugih čestih sijela raka, rak štitnjače ima vrlo visoko petogodišnje preživljenje, oko 85% kod muškaraca i 90% kod žena Ova se bolest može pojaviti u bilo kojoj dobi; kod žena se češće javlja u četrdesetim i pedesetim godinama života, dok je u muškaraca češća u pedesetim i šezdesetim.

U Hrvatskoj u 2020. godini, dijagnoze koje pripadaju poremećajima štitnjače (EOO-E07) zabilježene su u djelatnosti obiteljske (opće) medicine i zdravstvene zaštite predškolske djece u ukupno 334238 osoba: 396 u dobi od 0 do 6 godina, 9768 u dobi od 7 do 19 godina, 206400 u dobi od 20 do 64 godine te 117674 među starijima od 65 godina. Navedene dijagnoze evidentirane su prilikom kontakta sa zdravstvenom zaštitom, kao glavne dijagnoze, dodatne dijagnoze ili na receptima, no nisu nužno potvrđene, stoga navedeni podaci ne mogu poslužiti jednoznačnom određivanju pojavnosti navedenih bolesti i stanja.

Prema procjeni Američkog društva za štitnjaču, i do 60% osoba s bolestima štitnjače nije svjesna svoga stanja, stoga podizanje društvene svijesti o ovom javnozdravstvenom problemu širom svijeta igra ključnu ulogu u prevenciji, ranom otkrivanju bolesti i pravovremenom liječenju, čime se može bitno smanjiti globalno opterećenje ovim bolestima.