50 godina dijalize u KBC-u Zagreb

Simpozij će biti održan 26.5.2022. godine.

Na Simpoziju će doc. dr. sc. Ranko Stevanović, voditelj Službe za javno zdravstvo HZJZ prezentirati rezultate istraživanja "Serološki odgovor u bolesnika na dijalizi nakon cijepljenja za Covid".

Dvije su metode dijalize: hemodijaliza i peritonealna dijaliza.

Pri hemodijalizi, krv se otklanja iz tijela i pumpa u stroj koji filtrira (odvaja) toksične tvari iz krvi i vraća pročišćenu krv u tijelo.

Može se odrediti ukupna količina vraćene tekućine.

Kod peritonealne dijalize ulijeva se u trbušnu šupljinu tekućina koja sadrži posebnu mješavinu glukoze i soli i izvlači (difuzijom) toksične tvari iz tkiva.

Tekućina se tada drenira.

Mijenjanjem količine glukoze može se odstraniti više ili manje tekućine iz tijela.

Učestalost dijaliznih tretmana razlikuje se prema količini preostale bubrežne funkcije, no većini ljudi potrebna je dijaliza 3 puta tjedno.

Uspješni dijalizni program omogućava umjereno normalni život, umjerenu dijetu, prihvatljiv broj crvenih krvnih stanica, a oštećenja živaca ne napreduju.

Dijaliza može poslužiti kao dugotrajna terapija kod kroničnog zatajenja bubrega ili kao prijelazna mjera prije presađivanja bubrega.

Pri akutnom zatajenju bubrega dijaliza može biti potrebna samo za nekoliko dana ili tjedana dok se ne uspostavi bubrežna funkcija.

Dijaliza se može rabiti za otklanjanje lijekova ili otrova iz tijela.

Ljudi često prežive otrovanje ako im se potpomogne disanje i srčana funkcija dok se ne otkloni otrov.

Obzirom na procjene da 10% odrasle populacije u svijetu ima neki stupanj kronične bubrežne bolesti (KBB), sukladno tome u Hrvatskoj se procjenjuje da do 300000 osoba ima neki oblik bubrežne bolesti.

Prema podacima Hrvatskog registra nadomještanja bubrežne funkcije (NBF), u nas godišnje oko 500 novih bolesnika treba dijalizu ili transplantaciju.

Oko 4000 kroničnih bubrežnih bolesnika liječi se jednim od oblika nadomjesnog bubrežnog liječenja.

Populacija na NBF raste upravo zbog povećavanja broja transplantiranih, a usprkos smanjenju broja bolesnika liječenih hemodijalizom i peritonealnom dijalizom.

Kronična bubrežna bolest tihi je ubojica i znatno narušava kvalitetu života.

Međutim, postoji nekoliko načina na koji možemo sačuvati bubrege zdravima.

Unaprjeđenje prevencije i liječenja bolesti bubrega isplativa je strategija za sprječavanje ili odgađanje zatajenja bubrega.

Preporuka je implementirati oportunistički probir na KBB u visokorizičnih skupina (osobe s hipertenzijom, dijabetesom, kardiovaskularnom bolesti i obiteljskom anamnezom KBB).

To podrazumijeva i učiniti dostupnima osnovne identifikacijske testove iz urina i krvi.

Preporučuju se redoviti liječnički pregledi koji uključuju procjenu funkcije bubrega, ali i usvajanje zdravih životnih navika koje će spriječiti razvoj rizičnih čimbenika za razvoj bubrežne bolesti.