17. svibnja, Svjetski dan hipertenzije

Od tada se obilježava svake godine s ciljem podizanja svijesti, informiranja i edukacije opće populacije o prevenciji, otkrivanju i liječenju hipertenzije te posljedično prevenciji moždanog udara, srčanog udara te drugih srčanih i bubrežnih bolesti.

Ove godine obilježavanje se odvija pod sloganom "Mjeri svoj krvni tlak, kontroliraj ga i živi dulje" te je naglasak stavljen na borbu protiv niske stope svjesnosti diljem svijeta, posebno u područjima niskog do srednjeg dohotka, kao i na informiranje o preciznim metodama mjerenja krvnog tlaka.

Podizanje svjesnosti o hipertenziji i kontrola krvnog tlaka pokazali su se još važnijima u vrijeme COVID-19 pandemije.

Budući da je povišeni krvni tlak u bolesnika s COVID-19 povezan s većom učestalošću loših ishoda i smrtnosti, kontrola hipertenzije izrazito je važna.

Povišeni krvni tlak ili hipertenzija (krvni tlak > 140/90) je tiha i podmukla bolest koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, sve dok se ne razviju oštećenja ciljnih organa.

Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, 1,28 milijardi odraslih osoba u dobi 30-79 godina ima hipertenziju.

Hipertenzija je glavni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, posebice koronarne bolesti srca i moždani udar, ali i za kronične bolesti bubrega, zatajenje srca, aritmiju i demenciju.

Prema procjenama, 18% svih smrti na razini svijeta može se pripisati hipertenziji.

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti.

U 2020. godini bile su uzrok smrti u 40% slučajeva (ukupno 22817 osoba, od čega 13106 žena i 9711 muškaraca).

Prema rezultatima projekta EUROSTAT "Morbidity Statistics", podaci za Hrvatsku u 2017. pokazali su da od hipertenzivnih bolesti boluje 1,28 milijuna stanovnika, odnosno 31,1% ukupnog broja stanovništva.

Gotovo 50% osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, a pola onih koji znaju za svoj povišeni tlak ne poduzimaju ništa, odnosno ne uzimaju potrebne lijekove i ne mijenjaju štetne životne navike.

To znači da 75% populacije s povišenim krvnim tlakom ima veliki rizik za razvoj bolesti srca, moždani udar, bolesti bubrega i iznenadnu srčanu smrt.

Bitno je naglasiti da se na rizike za razvoj visokog krvnog tlaka može utjecati promjenom štetnih životnih navika:
smanjenjem unosa soli
uravnoteženom pravilnom prehranom
prestankom pušenja
izbjegavanjem prekomjernog pijenja alkohola
redovitom tjelesnom aktivnosti
održavanjem normalne tjelesne težine

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50% hipertenzija, tjelesna neaktivnost za oko 20% i pretilost za oko 30% svih hipertenzija.