Europski dan svjesnosti o antibioticima u četvrtak

Jedan od najvećih izazova današnje medicine je porast broja bakterija rezistentnih na antibiotike, među ostalim i zbog nepravilne i prečeste upotrebe tih lijekova.

U Europi se taj problem može usporediti s učinkom gripe, tuberkuloze i HIV/AIDS-a zajedno.

Pogrešna ili neispravna uporaba antibiotika može uzrokovati rezistenciju bakterija na buduće terapije, što je opasno po zdravlje ne samo osoba koje neispravno koriste antibiotike, već i za sve one koji bi se kasnije mogli inficirati rezistentnom bakterijom.

Očekivanja pacijenta uvelike utječu na odluku liječnika, a defenzivna medicina, u kojoj se antibiotik olako propisuje već prvi dan bolesti, lakša je za liječnike i popularnija kod pacijenata, no nije put ka sigurnom zdravlju.

Dostupni podaci pokazuju kako zemlje koje troše više na antibiotike na kraju imaju lošije rezultate u liječenju infekcija.

Veća potrošnja antibiotika je zabilježena u zemljama južne Europe, uključujući i Hrvatsku.

Praćenje i kontrola posebno je važna kod novorođenčadi i male djeca jer su bakterijska pneumonija i sepsa među vodećim uzrocima smrtnosti djece mlađe od pet godina, a oko 30% novorođenčadi sa sepsom umire od infekcija bakterijama koje su otporne na više antibiotika.

Uporaba antibiotika pokazala se neopravdano visokom i kod bolesnika oboljelih od covida-19 s obzirom na to da mali udio pacijenata razvije sekundarnu bakterijsku infekciju.

Zbog covida-19 je porastao pritisak na jedinice intenzivnog liječenja gdje su pacijenti zbog brojnih invazivnih intervencija posebno osjetljivi na infekcije izazvane rezistentnim bakterijama.

U zemljama EU od posljedica infekcija uzrokovanih rezistentnim bakterijama godišnje umire oko 33000 ljudi, što je više umrlih nego da u Uniji svaki tjedan padne avion s više od 600 putnika.