Pušenje i oboljeli od psihoze

Pušenje

Zdravlje osobe koja puši kao i zdravlje svih koji je okružuju ugroženo je pušenjem cigareta. Pušenje cigareta je izrazito štetna životna navika i velik javnozdravstveni problem te jedan od vodećih uzroka opterećenja bolešću kao i smrti u Republici Hrvatskoj. Pušenje ima veliki utjecaj i na mentalno zdravlje što je i razlog da svim osobama s različitim psihičkim poremećajima treba pružiti podršku i alate kako bi se odviknuli od pušenja.

Prilikom svake posjete zdravstvenom radniku treba uvijek pitati svaku osobu i o ovoj lošoj navici i protumačiti sve loše strane pušenja te ponuditi pomoć u odvikavanju.

Osobe oboljele od shizofrenije

Poznato je da bolesnici sa shizofrenijom predstavljaju najveću populaciju pušača što je i razlog da se ovoj temi da više prostora. Simptomi shizofrenije počinju u mladoj odrasloj dobi. Ove osobe drukčije doživljavaju stvarnost, te često svoju okolinu doživljavaju kao opasnu i prijeteću. Također mogu imati obmane osjetila, najčešće slušne obmane. Često se povlače iz svoje okoline, nezainteresirani su za druženje s vršnjacima, osjećaju nelagodu među nepoznatim osobama, te mogu imati teškoće upamćivanja novih informacija i općenito razumijevanja okoline. Temelj liječenja osoba su antipsihotici kako bi se što prije smanjili simptomi bolesti te postigla što ranija psihosocijalna rehabilitacija. Unatoč napretku medicine, kao i napretku u liječenju shizofrenije, oboljeli i dalje, nažalost, imaju kraći životni vijek nego osobe u općoj populaciji, i to oko 15 i 20 godina. Multidisciplinarnim pristupom, ranom rehabilitacijom i liječenjem oboljelih i stalnom edukacijom i bolesnika i njihovih obitelji sigurno možemo poboljšati kvalitetu života oboljelih od shizofrenije

Dvosmjeran odnos pušenja i osoba sa shizofrenijom

Povezanost pušenja i shizofrenije poznata je unatrag više desetljeća. Postoji dvosmjeran odnos između pušenja i shizofrenije. Naime, osobe koje puše, pogotovo „teški pušači” imaju dva do tri puta veću vjerojatnost obolijevanja od psihotičnih poremećaja, a učestalost pušenja u osoba sa shizofrenijom je veća nego u bilo kojoj drugoj populaciji bolesnika, te dva do tri puta veća nego u zdravih osoba. Također osobe oboljele od shizofrenije konzumiraju veći broj cigareta i imaju teži stupanj nikotinske ovisnosti. To su osobe koje rano počnu pušiti, ranije od njihovih zdravih vršnjaka. Intenzivno pušenje bolesnika sa shizofrenijom je zapaženo u svim fazama shizofrenije, od početnih simptoma pa do kroničnih stadija bolesti. Oboljeli od shizofrenije će više od četvrtine svojih prihoda potrošiti na kupovinu cigareta.

Utjecaj pušenja na tijek bolesti i prognozu

Mogući mehanizmi koji povezuju pušenje i psihozu

Nikotin ostvaruje sličan učinak kod oboljelih od shizofrenije i zdravih osoba, no ovi učinci su još izraženiji kod osoba sa shizofrenijom. U istraživanjima su utvrđeni pokazatelji zajedničke genetske podloge pušenja i shizofrenije. Također je utvrđeno da pušenje povećava rizik za nastanak ovog poremećaja, što je najizraženije u "teških pušača", osoba koje konzumiraju dvije ili više kutija cigareta dnevno. Stupanj nikotinske ovisnosti se povezuje i sa postojanjem ranih životnih trauma ovih bolesnika, pri čemu se pretpostavlja da u njih konzumacija nikotina ublažava simptome stresa.

Rizici i posljedice pušenja za bolesnike sa psihozom

Danas je poznato da osobe sa shizofrenijom koje puše mogu imati i veće oštećenje kognitivnih funkcija, nego bolesnici nepušači, što se prije svega odnosi na poremećaj pažnje, radnog pamćenja, učenje, brzinu obrade informacija, izvršnih funkcija te vještinu rješavanja problema. Pušenje je također povezano i s lošijim ishodom liječenja općenito, a posebno se to odnosi na neke pozitivne simptome shizofrenije što uključuju poremećeno (iskrivljeno) doživljavanje stvarnosti, obmane osjetila, te nepovezani govor, uz veći stupanj uznemirenosti, te nesanicu.

Intervencije dostupne za odvikavanje od pušenja

Prestanak pušenja nije lako postići niti u općoj populacije, gdje je utvrđeno da to uspijeva tek nakon 6 neuspjelih pokušaja. Kad usporedimo osobe sa shizofrenijom s općom populacijom, dolazimo do saznanja da oni imaju niže stope prestanka pušenja. Ista je situacija i kad ih usporedimo s oboljelima od drugih psihijatrijskih poremećaja.

I kod osoba sa shizofrenijom je posljednjih godina zapažen porast korištenja e-cigareta. Naime, raste popularnost ovih pripravaka radi različitih aroma kojima su obogaćeni, te činjenice da e-cigarete otpuštaju nikotin, a bez popratnih učinaka izgaranja duhana. Na taj način osobe u okolini nisu izložene duhanskom dimu. Na tržištu postoji veliki izbor raznih vrsta e-cigareta. Ovi pripravci ipak otpuštaju aerosol, o čijem utjecaju na zdravlje još nema dovoljno podataka. U posljednje vrijeme se navodi da i e-cigarete mogu štetno utjecati na srce i krvne žile, no potrebna su daljnja istraživanja

Prestanak pušenja

Kampanje o prestanku pušenja manje su uspješne u osoba sa shizofrenijom nego u općoj populaciji. Naime, ovi bolesnici imaju ne samo veću žudnju za nikotinom, nego i izraženiji negativni afekt tijekom apstinencije od nikotina u odnosu na zdrave osobe. Međutim, unatoč ovakvim podacima, u bolesnika sa shizofrenijom, pogotovo onih koji su motivirani i u stabilnoj fazi, moguć je potpun prestanak pušenja, a bez rizika za pogoršanje psihotičnih simptoma, uz, naravno, nastavak liječenja antipsihoticima.

Posve je jasno da će osobe koje nemaju mentalni poremećaj lakše prestati s pušenjem u odnosu na osobe s mentalnim poremećajima.

U donošenju odluke o prestanku pušenja, kao i održavanju apstinencije, važna je podrška okoline, posebice osoba bliskih bolesniku. Bitna je i uloga liječnika obiteljske medicine, psihijatra, liječnika drugih specijalnosti i zdravstvenih djelatnika općenito, o podizanju svijesti o velikoj štetnosti pušenja na čitav organizam.

Utjecaj pušenja na antipsihotike i nuspojave

Još jedan od učinaka pušenja jest i utjecaj na koncentracije nekih lijekova koji se primjenjuju u liječenju psihotičnih poremećaja. Naime, neki sastojci duhanskog dima ubrzavaju enzime koji razgrađuju ove lijekove, pa snizuju njihove koncentracije. Na taj način koncentracije lijekova mogu postati preniske, te lijek više neće biti djelotvoran. Zbog toga pušači trebaju oko 30-40 % više doze nekih lijekova: klozapina i olanzapina. S druge strane, ako osoba prestane pušiti, dolazi do porasta koncentracija ovih lijekova, te može doći do nastanka neželjenih reakcija. To se posebno odnosi na osobe koje dobivaju klozapin, jer povišenjem razina ovog lijeka može doći do pospanosti, usporenosti, otežanog hoda i govora, pojačanog slinjenja, te drugih smetnji. Ukoliko osoba potpuno prelazi na e-cigareta, biti će jednak učinak kao i da je prestala pušiti. Naime, e-cigarete ne sadrže spojeve koji snizuju koncentracije nekih antipsihotika. 

Programi odvikavanja od pušenja trebali bi biti široko dostupni. Iako je danas stigmatizacija psihijatrijskih poremećaja manja nego ranije, stigma još uvijek može biti jedan od zapreka traženja pomoći, i po pitanju prestanka pušenja.

Zaključak

Pušenje značajno pridonosi preranoj smrtnosti osoba sa psihotičnim poremećajima, i zato ovi bolesnici predstavljaju ciljanu skupinu za uključivanje u programe prestanka pušenja.

Iako je nikotinsku ovisnost uglavnom teško liječiti i u zdravih osoba, mnoge osobe sa psihotičnim poremećajima su uspješno prestale pušiti.

U svakodnevnoj praksi bitno je znati je li bolesnik pušač, te koliko je izražena ovisnost o nikotinu. Svakom bolesniku potrebno je objasniti štetne učinke pušenja, te ponuditi raspoložive mogućnosti za prestanak pušenja.

Potrebno je naglašavati povoljne učinke prestanka pušenja i na srce i krvne žile jer se smanjuje i puls, i pada krvni tlak, smanjuje se razina ugljičnog monoksida, poboljšava se cirkulacija, olakšava hodanje i kretanje. Povećat će se kapacitet pluća, a nestat će i ovaj negativan učinak nikotina na mozak. Podržimo sve osobe s mentalnim poremećajima i potaknimo na prestanak pušenja kako bi poboljšali svoje cjelokupno zdravlje.