Mjesec borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti

Zabrinjavajuće je to što se navike pijenja oblikuju u adolescenciji i što, po istraživanjima, hrvatski adolescenti piju češće i više od europskog prosjeka.

Poremećaji uzrokovani alkoholom opterećuju i bolnički sustav s oko 9000 hospitalizacija godišnje, što je više nego bilo koja psihijatrijska bolest, a 1800 osoba se godišnje zbrinjava zbog akutne opijenosti.

Usprkos nastojanjima nadležnih za osiguravanjem sigurnosti u prometu i smanjenju broja poginulih osoba i nadalje je u 13% prometnih nesreća jedan od čimbenika alkohol, a svaka četvrta poginula osoba je sudjelovala upravo u takvoj nesreći.

S vremenom konzumacija alkohola može oslabiti naš imunološki sustav.

Upravo to pokazuje kako osobe koje imaju problema s konzumacijom alkohola mogu biti rizična skupina za obolijevanje od COVIDA-19 te se kod oboljelih mogu pogoršati simptomi ako se razbole.

Alkohol ima negativan učinak, kratkoročno i dugoročno na svaki organ u tijelu.

Globalno, dokazi sugeriraju da ne postoji "sigurna granica", odnosno da se rizik od narušavanja zdravlja povećava sa svakim konzumiranjem alkoholnog pića.

Konzumacija alkohola, posebno kronična konzumacija, slabi imunološki sustav i smanjuje sposobnost organizma da se nosi s infekcijama.

Dokazano je da konzumacija alkohola, čak i u jako malim količinama uzrokuje određene tipove raka.

Alkohol djeluje na misli, prosuđivanje, donošenje odluka i ponašanje.

Konzumiranje alkohola tijekom trudnoće, čak i u najmanjim količinama djeluje štetno na nerođeno dijete.

Alkohol povećava rizik, učestalost i težinu nasilnog ponašanja: partnersko nasilje, seksualno nasilje, nasilje među mladima, zlostavljanje starijih te nasilje prema djeci.

Alkohol povećava rizik od smrti i ozljeda u prometu, utapanja ili pada.

Češća konzumacija alkohola povećava rizik od akutnog respiratornog sindroma, što je jedna od težih komplikacija COVID-19.