Svjetski dan moždanog udara u petak

Ovo je dvogodišnja kampanja čiji je cilj podizanje svijesti javnosti o simptomima moždanog udara i važnosti brzog djelovanja.

Svrha Svjetske kampanje protiv moždanog udara je slanje jedinstvene, dosljedne poruke diljem svijeta kako bi se osigurala trajna usredotočenost na problem moždanog udara.

Kod moždanog udara, svaka minuta je ključna za ishod. Kako moždano tkivo i milijuni neurona počinju propadati, vrijeme je izuzetno dragocjeno. Kampanja Sačuvaj #dragocjeno vrijeme ima za cilj podići svijest o važnosti ranog prepoznavanja simptoma moždanog udara i prednostima brzog medicinskog zbrinjavanja nakon moždanog udara. Važno je naglasiti što sve možemo sačuvati brzom reakcijom: život, ali i samostalnost, kvalitetu života i dragocjene uspomene. Stoga su ključne poruke ovogodišnje kampanje: Minute spašavaju živote, Minute spašavaju uspomene, Minute spašavaju pokretljivost, Minute mogu očuvati govor, Minute mogu očuvati samostalnost.

Moždani udar je vodeći uzročnik dizabiliteta u svijetu, dok je kao uzrok smrti zauzeo visoko drugo mjesto. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.

Prema procjenama, moždani udar doživi 14,5 milijuna ljudi godišnje, a 5,5 milijuna ljudi umre od njegovih posljedica. Na svijetu je čak 80 milijuna ljudi koji su preživjeli moždani udar.

U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, drugi uzrok smrti. U 2020. godini od moždanog udara umrlo je 4950 osoba, odnosno 8,7% svih ukupno umrlih. Međutim, ako gledamo po spolu, u muškaraca je na moždani udar trećem mjestu iza ishemijske bolesti srca i Covid-19, isto kao i u žena, ali iza ishemijske bolesti srca i hipertenzije. Od moždanog udara umrlo je 2120 muškaraca (7,5% od svih umrlih muškaraca) i 2830 žene (9,8% od svih umrlih žena).

Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim u dobi 80 i više godina kad su stope smrtnosti u žena veće no u muškaraca. Značajni porast smrtnosti vidljiv je u dobi od 60 godina u muškaraca, te iznad 65 godina u žena. Posljednjih 15-tak godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti u Hrvatskoj, a smanjenje iznosi 46% (od 287/100000 u 2002.g. na 155/100000 u 2018.g.).

Prema posljednjim podacima Eurostata za 2018. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu od ukupno 34 europske zemlje. Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (314/100000), a s najnižom Francuska (42/100000), dok je standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj 155/100000 (standardizacija na novo europsko stanovništvo).

Rezultati za vrijeme pandemije ukazuju na smanjenje broja hospitalizacija od kardiovaskularnih bolesti za 19% u prosjeku, a za moždani udar u prosjeku 10%.

Najveći pad u broju hospitalizacija u odnosu na 2019. godinu zabilježen je u vrijeme "lockdown perioda", te većeg broja novooboljelih osoba od Covid-19.