Obilježen Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa

U prometnim nesrećama, na globalnoj razini, godišnje život izgubi više od 1,3 milijuna ljudi.

Prometne nesreće vodeći su uzročnik smrti djece i mladih u dobi od 5 do 29 godina, a osmi uzročnik smrti na svijetu za osobe svih dobnih skupina.

Posebno ugrožene skupine su pješaci, biciklisti i motociklisti koji čine više od polovice smrtno stradalih u prometu.

Iako Europa bilježi najmanju stopu smrtnosti u prometnim nesrećama (9,3/100000), na području EU je u 2019. godini u prometnim nesrećama smrtno nastradalo oko 22800 osoba.

To je smanjenje od otprilike 2% u usporedbi s prethodnom godinom kad je na cestama smrtno stradalo 25100 osoba.

Prometne nesreće i u Hrvatskoj predstavljaju značajan javnozdravstveni problem.

Isto kao i u svijetu, vodeći su uzrok smrti od ozljeda u dječjoj i mlađoj odrasloj populaciji.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, vidljivo je smanjenje broja prometnih nesreća te broja umrlih i ozlijeđenih (usprkos povećanju broja vozača, motornih vozila i prometnica) u posljednjih nekoliko godina - stopa smrtnosti od cestovnih prometnih nesreća za Hrvatsku iznosila je 2011. godine 9,7/100000, dok je u 2020. godini iznosila 5,8/100000.

U zadnjem desetogodišnjem razdoblju (2011. - 2020.) ukupno su u prometnim nesrećama u Hrvatskoj smrtno stradale 3324 osobe, a 144708 osoba je ozlijeđeno.

U 2020. godini u Hrvatskoj je u prometnim nesrećama smrtno stradalo 237 osoba.

Analiza je pokazala da je u RH upravo čovjek uzrok većine (čak 57%) teških prometnih nesreća.

Što se uzroka nastanka prometnih nesreća tiče, pokazala se da su glavni upravo brzina, alkohol i neoprezna vožnja te, naravno, kombinacije ovih triju čimbenika.

Uzrok najvećeg broja prometnih nesreća s poginulim i teže ozlijeđenim osobama u razdoblju od 2010. do 2019., je brzina, koja je bila uzročnik u ukupno 39% prometnih nesreća s poginulima i teško ozlijeđenim osobama.