Pušenje - vodeći čimbenik rizika za zdravlje

Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1,2 milijuna posljedica izloženost nepušača duhanskom dimu.

Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.

Izloženost duhanskom dimu ugrožava i zdravlje nepušača, a osobito šteti zdravlju djece.

U Republici Hrvatskoj je skoro svaka treća odrasla osoba pušač.

Procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje godišnje umire oko 9000 ljudi, što je svaka peta umrla osoba.

Zadnje istraživanje u Hrvatskoj provedeno na odrasloj populaciji (15 i više godina), koje je uključivalo i naviku pušenja je Europska zdravstvena anketa (EHIS), a koje se provodi u zemljama članicama EU te je provedeno 2019. godine.

Prema dobivenim podacima, 22,1% odraslih stanovnika su svakodnevni pušači, i to 25,6% muškaraca i 19,5% žena.

Povremeno puši 3,6% stanovnika, dok 74,3% stanovnika ne puši.

Europsko istraživanje o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga (ESPAD) među učenicima je međunarodno istraživanje koje se od 1995. godine svake četiri godine provodi među 15-16 godišnjacima u zemljama Europe.

Prema podacima te studije koju u Hrvatskoj provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u Hrvatskoj se bilježi pad prevalencije pušenja ikad u životu, od 2011. godine (sa 70% na 54%).

Međutim, prevalencija pušenja adolescenata u Hrvatskoj i dalje je viša u odnosu na ESPAD prosjek.

Hrvatska je među zemljama s najvećom prevalencijom svakodnevnog pušenja adolescenata u posljednjih 30 dana (19%), nalazi se na drugom mjestu ljestvice ESPAD zemalja, iza Bugarske (22%).

Čak 69% učenika u Hrvatskoj je izjavilo kako su im cigarete prilično ili vrlo lako dostupne te je Hrvatska prema percepciji dostupnosti cigareta iznad ESPAD prosjeka.

Pušenje je jedan od glavnih čimbenika rizika za nastanak bolesti srca i krvnih žila i to posebice srčanog udara, moždanog udara i bolesti periferne cirkulacije.

Duhanski dim sadrži preko 7000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile.

Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su:

Nikotin - stvara ovisnost, dovodi do povećanja frekvencije srca, stiskanja malih krvnih žila i povišenja krvnog tlaka
Katran - s drugim sastojcima dovodi do upalnih promjena i oštećenja na unutarnjim stijenkama krvnih žila, povećava vjerojatnost zgrušavanja krvi i razvoja ateroskleroze. Snižava HDL kolesterol, tzv. "dobar kolesterol"
Ugljični monoksid - pospješuje stvaranje ugrušaka u krvotoku, 200 puta brže se veže uz hemoglobin nego kisik, što znatno smanjuje opskrbu organizma kisikom, a osobito je štetno za osobe sa srčanim bolestima

Ključne činjenice o štetnom djelovanju duhana na srce i krvne žile
U svijetu od bolesti srca i krvnih žila umire više ljudi nego od bilo kojeg drugog uzrok smrti, a isto tako i u Hrvatskoj
Pušenje i pasivna izloženost duhanskom dimu uzrok su oko 17% svih smrti od bolesti srca i krvnih žila u svijetu, što je oko 3000000 ljudi
Duhan je drugi vodeći uzrok bolesti srca i krvnih žila, nakon visokog krvnog tlaka
Rizik za koronarnu bolest srca je 25% veći u žena koje puše, nego u muškaraca pušača
Za svaku popušenu cigaretu rizik od ne-fatalnog srčanog udara se povećava za 5,6%, a vrijedi i za pušače koji popuše samo jednu do dvije cigarete dnevno
Pušači imaju 2-4 puta veću vjerojatnost razviti koronarnu bolest srca ili moždani udar nego nepušači
Nepušači izloženi duhanskom dimu imaju 25-30% povećani rizik od razvoja srčano-žilnih bolesti

Povoljni učinci prestanka pušenja na srce i krvne žile
Nakon 20 minuta puls i krvni tlak počinju se snižavati
Unutar 12 sati razina ugljičnog monoksida dolazi u granice normalnih vrijednosti
U roku od 2 do 12 tjedana poboljšat će se cirkulacija krvi, što će olakšati hodanje i trčanje
Nakon godinu dana rizik za srčani udar bit će dvostruko manji nego u pušača
Unutar 5 do 15 godina rizik od moždanog udara postaje jednak kao kod nepušača
Nakon 15 godina rizik za srčani udar postaje jednak kao u osoba koje nikad nisu pušile