HLK o primarnoj pedijatrijskoj zdravstvenoj zaštiti

Sastanku su prisustvovali predstavnici Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te Hrvatskog liječničkog zbora.

Hrvatskoj već sada, u odnosu na planiranu mrežu HZZO-a, nedostaje 75 pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (23% od planirane mreže HZZO-a), tj. toliki je zbroj ugovorenih timova bez stalno zaposlenog liječnika - nositelja tima i mjesta gdje uopće nisu ugovoreni timovi.

Uz postojeći manjak liječnika u primarnoj pedijatriji dodatno zabrinjava činjenica da je njihova prosječna dob 55 godina, a čak 40% ih je starije od 60 godina.

S obzirom da interes za zapošljavanje pedijatara u PZZ-u nije velik, postavlja se pitanje kadrovske održivosti sustava ako se žurno ne krene rješavati ovaj problem.

14% pedijatara koji trenutno rade u PZZ je starije od 65 godina, odnosno ispunjavaju punu starosnu dob za odlazak u mirovinu.

Prema projekciji iz Digitalnog atlasa liječništva HLK-a, razvidno je da će u sljedećih pet godina RH imati gubitak od još najmanje 40 primarnih pedijatara.

Koliko je izražen taj manjak zorno oslikava podatak da je svako deseto predškolsko dijete bez skrbi primarnog pedijatra.

U mreži HZZO-a potrebno je 330 timova.

Ugovorena su 281 tima, dok je od toga njih 28 bez nositelja tima.

Najteža situacija je u Koprivničko-križevačkoj, Varaždinskoj, Međimurskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji gdje oko 50 posto ordinacija predviđenih mrežom nema ugovoreni tim ili nema nositelja tima.

Što se tiče standardnog broja djece i normativa za pedijatrijski tim u PZZ-u, prim. Ines Balint, predsjednica Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu HLK-a, naglasila je kako HZZO propisuje brojku od 850 djece po jednom timu, no ona može biti minimum 637 odnosno maksimum 1062 djece po timu.

Trenutno je hrvatski prosjek oko 1300 djece po jednom pedijatru, što u praksi znači da primarni pedijatar za svako dijete može odvojiti samo 90 minuta godišnje.