Institut Ruđer Bošković
Istaknuto je da atmosfersko taloženje cinka, bakra, olova, kobalta, nikla i kadmija može biti posebno važno za oligotrofne vode koje su siromašne hranjivim solima, kao što je to područje srednjeg Jadrana.
Atmosferski prijenos često je i dominantan put kojim se prirodne i antropogene tvari prenose s kopna na morsko područje, a jednom unesene putem procesa suhog i mokrog taloženja atmosferske lebdeće čestice ili aerosoli postaju vanjski izvor i hranjivih i toksičnih tvari za vodene ekosustave.
Obalno područje Jadranskoga mora je pod konstantnim utjecajem antropogenih aerosola urbanih i industrijskih dijelova kontinentalne Europe kao i donosa saharske prašine, posebno u proljeće i ljeto.
Područje je i vrlo visokog rizika od otvorenih požara koji predstavljaju izvor emisija aerosola čiji utjecaj na površinske vodene sustave još nije istražen.
Procjenjuje se da bi kompleksna međudjelovanja biologije i kemije površinskih voda, atmosferske kemije i klime mogla postati još važnija u budućnosti.