Konzumacija alkohola u Hrvatskoj

Istraživanje u Hrvatskoj je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s domovima zdravlja i njihovim patronažnim službama, županijskim zavodima za javno zdravstvo, Državnim zavodom za statistiku i Ministarstvom zdravstva.

Podaci o konzumaciji alkohola dio su Modula Zdravstvenog stanja, jednog od četiri modula ispitivanih ovom anketom.

Prema podacima o konzumaciji alkoholnih pića svaki dan Hrvatska se nalazi među prvih pet država (10,2%), s prevalencijom iznad 10%, zajedno s Francuskom, Bugarskom, Španjolskom, Portugalom (20,7%).

Podatak o onima koji uopće ne piju alkohol ili nisu pili alkohol u posljednjih godinu dana (38,3%) pozicionira Hrvatsku na prvo mjesto među članicama EU.

Veći dio populacije pije alkohol tjedno (17,9%) ili mjesečno (21%), a uspoređujući podatke sa ostalim zemljama članicama Hrvatska je u donjem dijelu poretka zemalja.

Muškarci u Hrvatskoj češće piju alkohol u odnosu na žene - 18,2% muškaraca pije alkohol svaki dan, 26,5% minimalno jednom tjedno, a 21% manje od jednom tjedno.

Više od polovice žena (63,4%) rijetko ili nikad ne pije alkoholna pića, njih 20,9% pije alkohol manje od jednom tjedno, a 15,7% minimalno jednom tjedno ili svakodnevno.

Ekscesivno epizodično pijenje definirano je kao konzumiranje alkohola u jednoj prigodi u količini koja iznosi najmanje 60 grama čistog alkohola - konzumacija 6 i više standardnih pića.

Količina od 6 pića u modelu pokazatelja ekscesivnog epizodičnog obrasca pijenja pretpostavlja da je 1 piće jednako količini od 10g čistog alkohola.

Dakle, pod jednim standardnim pićem koje sadrži 10g čistog alkohola (etanola) smatra se npr. 0,03l žestokog pića ili 0,125l vina ili 0,25l piva.

Prema dobivenim podacima, 1% stanovnika u Hrvatskoj slijedi ekscesivan obrazac svakodnevnog pijenja alkohola, 3% stanovnika čini to tjedno, a 12,6% stanovnika mjesečno.

Rjeđe od jednom mjesečno ekscesivno pije alkohol u jednoj prigodi 15,7% stanovnika, dok više od polovice stanovnika (67,8%) u posljednjih 12 mjeseci nije ekscesivno pilo alkohol ni u jednoj prigodi.

U Hrvatskoj je pijenje šest i više alkoholnih pića u jednoj prigodi barem jednom mjesečno zastupljenije u osoba nižeg obrazovanja, odnosno Hrvatska je među onim državama u kojima je zabilježena najveća razlika između skupine nižeg i višeg obrazovanja.