Hrvatski "Dan bez duhanskog dima" 14.2.

Prema podacima Europske zdravstvene ankete za 2014. - 2015. godinu u Hrvatskoj svakodnevno puši 25% stanovnika (29,5% muškaraca i 20,8% žena).

Povremeno puši 3,7% stanovnika (3,2% muškaraca i 4,2% žena), dok 71,3% stanovnika ne puši.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, u Hrvatskoj se pušenju godišnje pripisuje 9264 ili čak 18% svih smrti kod osoba od 30 godina i starijih.

Kod muškaraca je to čak 28%, što je više od europskog prosjeka.

Ovi podaci ukazuju na rani početak pušenja i veliki udio pušača u mladoj generaciji.

Prema Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (HBSC), učenici češće puše nego učenice, pa se može zaključiti da je zaustavljen trend češćeg pušenja djevojaka iz 2002. i 2006. godine.

Prema nekim se pokazateljima može govoriti o blagom smanjenju pušenja posljednjih godina u Hrvatskoj.

Ipak, Hrvatska je među zemljama s najvećom učestalosti pušenja kod učenika: treća u dobi od 15 godina u tjednom pušenju i šesta po pušenju u dobi do 13 godina i ranije.

Svjetsko istraživanje o uporabi duhana u mladih (GYTS), pokazuje da je u Hrvatskoj 2016. godine u dobi od 13 do 15 godina ukupno 47,2% učenika uopće pušilo bilo kakav oblik duhanskog proizvoda; u trenutku popunjavanja ankete ih je 17,3% konzumiralo bilo koji duhanski proizvod (najmanje jedanput u posljednjih 30 dana), 14,6% je pušilo cigarete, a 10% ih je upotrebljavalo e-cigarete.

Osim toga, 17,5% onih koji nikada nisu koristili duhanske proizvode je podložno korištenju duhanskih proizvoda u budućnosti.

U svijetu je pušenje duhana vodeći uzrok smrti koji se može spriječiti, a predstavlja veliki teret za društvo.

Duhanski dim sadrži preko 4000 različitih kemijskih sastojaka karcinogenog i iritirajućeg djelovanja te nikotin koji stvara ovisnost.