Obilježen dan svijesti o albinizmu

Albinizam je nasljedni poremećaj pigmentacije uvjetovan nedostatkom pigmenta melanina u koži i sluznicama, čija prisutnost određuje boju kože, kose i očiju.

S obzirom na to, osobe s albinizmom imaju izrazito svijetlu put i kosu.

Boja očiju kod većine je osoba s albinizmom siva ili svijetloplava.

Budući da je melanin značajan faktor u razvoju osjetila vida, osobe s albinizmom često pate od ozbiljnih smetnji vida poput nistagmusa, strabizma, oštećenja mrežnica i poremećaja akomodacije (kratkovidnost i dalekovidnost).

Druga je značajna uloga melanina zaštita kože od djelovanja ultraljubičastog (UV) zračenja.

Uslijed njegova nedostatka, koža osoba s albinizmom je osjetljivija na izlaganje sunčevoj svjetlosti; prekomjerno izlaganje suncu u ovakvim slučajevima češće i brže dovodi do razvoja raka kože.

Albinizam kao poremećaj pigmentacije je u Europi vrlo rijedak: prevalencija albinizma u europskim zemljama iznosi oko 1:20000 osoba.

Zbog toga je javna percepcija albinizma i zdravstvenih problema s kojima se osobe s albinizmom suočavaju vrlo slaba.

Nasuprot tome, u subsaharskoj Africi učestalost albinizma varira od 1:1000 osoba (u pojedinim populacijama u Zimbabveu) do 1:5000 (u zapadnim dijelovima Afrike).

Ondje su osobe s albinizmom prisiljene nositi se i s problemom stigmatizacije i društvene diskriminacije kojoj su izvrgnute zbog specifične boje kože, kao i zbog magijskih vjerovanja o albinizmu, uvriježenih među domaćim stanovništvom.