Potrošnja za zdravstvo u Europi

Povećan je broj zdravstvenih usluga koje građani moraju sami plaćati, a veće su i razlike u kvaliteti zdravstvenih usluga unutar zemalja članica, pokazuje redovito godišnje izvješće Europske komisije "Health at a Glance: Europe 2014".

U prosjeku, izdaci za zdravstvo su se u cijeloj EU od početka krize smanjivali za 0,6% godišnje, u usporedbi s godišnjim rastom od 4,7% između 2000. i 2009. godine.

Snižavane su plaće u zdravstvu, naknade plaćenih zdravstvenih usluga, cijene lijekova, a povećavale su se participacije pacijenata.

Izdvajanje za zdravstvo raslo je samo u Austriji, Njemačkoj i Poljskoj.

Pokazalo se kako hrvatski građani, uz Britance i Francuze, najmanje sudjeluju u financiranju svoje zdravstvene skrbi.

U Hrvatskoj se to uglavnom odnosi na lijekove, za razliku od Cipra i Luksemburga gdje pacijenti najviše vlastitog novca daju za usluge liječnika.

Od ostalih zemalja uključenih u izvješće, Norveška i Švicarska troše najviše za zdravstvenu zaštitu, s godišnjom potrošnjom većom od 4500 eura po stanovniku.

Iznad prosjeka EU od 2193 eura su Nizozemska koja godišnje izdvaja 3829 eura po osobi za zdravstvo, te Austrija s 3676 i Njemačka s 3613 eura izdvajanja po stanovniku.

Na dnu ljestvice su Rumunjska s izdvajanjem od 753 eura i Bugarska s 900 eura.

Na sličnoj razini su i zemlje bivše Jugoslavije te Turska.

Hrvatska se s izdvajanjem za zdravstvo od 1133 eura po stanovniku nalazi uz bok Poljskoj.

Mađarska je po ovom parametru nešto bolja, a Estonija nešto slabija od Hrvatske.

Hrvatska je ispod prosjeka EU i po udjelu potrošnje za zdravstvo u BDP-u.