Nesanica

Uvod

Nesanica je najuobičajeniji poremećaj spavanja. Nesanica uključuje teškoće kod usnivanja, spavanja ili ponovnog usnivanja nakon ranog buđenja. Može biti privremena ili kronična. Gotovo svatko ima povremene besane noći, možda zbog stresa, žgaravice ili pijenja previše kofeina ili alkohola. Nesanica je nedostatak sna koji se može pojavljivati redovno ili ponavljati se, često bez očitog razloga. Koliko sna je dovoljno diskutabilno je i nije jednoznačno određeno. Iako je 7 sati sna nekakav prosjek, nekim ljudima je dovoljno 4 ili 5 sati sna, dok drugi trebaju 9 ili 10 sati noćnog sna.

Što je nesanica?

Nesanica je doživljaj pojedinca da ima san slabe kvalitete koji uključuje jedan ili više sljedećih problema:

• Teškoće pri usnivanju
• Često buđenje tijekom noći sa teškoćama ponovnog usnivanja
• Buđenje prerano ujutro
• Spavanje nakon kojeg se osoba ne osjeća odmorno

Nesanica može biti klasificirana kao prolazna (kratkoročna), povremena (javlja se ponekad) i kronična (konstantna). Nesanica koja traje od jedne noći do nekoliko tjedana, je prolazna. Ako se epizode prolazne nesanice pojavljuju sa vremena na vrijeme, nesanica se naziva povremenom. Nesanica se smatra kroničnom ako se pojavljuje u većini noći i traje mjesec dana ili više.

Opis bolesti (epidemiologija, uzroci)

Oko jedan od tri čovjeka imaju nesanicu u nekom trenutku svog života. Izgleda da postoje određeni faktori koji povećavaju vjerojatnost nastanka nesanice:

• Starije životno doba (nesanica se pojavljuje češće kod ljudi iznad 60-e)
• Žene
• Osobe koje su bolovale ili boluju od nekog oblika depresije

Ako se uz gorespomenute faktore pojave i određena stanja kao što su stres, nervoza, medicinski problem ili uzimanje određenih lijekova, vjerojatnost nastanka nesanice je još veća. Prolazna i povremena nesanica obično se pojavljuju kod ljudi koji su privremeno izloženi nekom od sljedećih faktora:

• Stres
• Buka u okolini
• Ekstremne temperature
• Promjene okruženja
• Promjene u ritmu spavanja i budnosti (premoštenja vremenskih razlika)
• Nuspojave lijekova

Kronična nesanica je kompleksnija i često je rezultat kombinacije faktora, koji imaju u pozadini fizičke i mentalne poremećaje. Jedan od najčešćih uzroka kronične nesanice je depresija. Druge bolesti koje za posljedicu mogu imati nesanicu uključuju artritis, bolesti bubrega, srčane bolesti, astmu, narkolepsiju, sindrom nemirnih nogu, Parkinsonovu bolest, pojačan rad štitne žlijezde. Međutim, neki oblici ponašanja mogu pogodovati razvoju kronične nesanice:

• Očekivanje teškoća kod spavanja i briga zbog toga
• Konzumiranje pretjeranih količina kofeina
• Pijenje alkohola prije spavanja
• Pušenje cigareta prije spavanja
• Pretjerano drijemanje popodne ili predvečer
• Povremeno ili stalno narušavanje rasporeda spavanja i buđenja

Ovakvi oblici ponašanja mogu produžiti postojeću nesanicu, ili biti odgovorni za njezin nastanak. Prekidanje takvih načina ponašanja može u potpunosti iskorijeniti nesanicu.

Tko obolijeva od nesanice?

Od nesanice obolijevaju i muškarci i žene neovisno o dobi, iako se čini da je više uobičajena kod žena (pogotovo nakon menopauze) i kod starijih ljudi. Sposobnost spavanja, više nego potreba za snom, opada sa starenjem.

Simptomi

Znakovi i simptomi nesanice mogu uključivati:

• Nemogućnost dovoljnog spavanja noću
• Teškoće prilikom usnivanja
• Buđenje tijekom noći
• Dnevni umor ili pospanost
• Razdražljivost tijekom dana

Kako se nesanica dijagnosticira?

Nesanicu je ponekad teško dijagnosticirati zbog njene djelomično subjektivne prirode. Neki obrasci spavanja i stupnjevi dnevnog umora za neke ljude predstavljaju simptome nesanice dok ih drugi tako ne doživljavaju. U procjeni kvalitete i količine sna pacijenta liječnik se služi razgovorom sa pacijentom odnosno partnerom. Od pomoći može biti i "dnevnik spavanja" u koji pacijent redovito opisuje karakteristike spavanja.

Kako se nesanica liječi?

Prolazna i povremena nesanica najčešće ne zahtijevaju liječenje budući da epizode traju samo par dana. Na primjer, ako je nesanica nastala zbog premoštenja vremenskih razlika biološki sat osobe će se s vremenom vratiti u normalu. Ipak, neki ljudi koji pate od dnevne pospanosti i imaju problema sa obavljanjem svakodnevnih aktivnosti kao rezultat nesanice, korištenjem kratkodjelujućih tableta za spavanje mogu poboljšati san i budnost sljedećeg dana. Obzirom da i ova skupina lijekova ima potencijalne nuspojave, njihova se primjena preporučuje samo u dogovoru sa liječnikom. Liječenje kronične nesanice se sastoji od:

• Otkrivanja i liječenja potencijalnih medicinskih ili psiholoških problema koji uzrokuju nesanicu
• Identificiranja i sprečavanja (reduciranja) oblika ponašanja koja mogu pogoršati ili izazvati nesanicu
• Propisivanja tableta za spavanje. Dugoročno korištenje tableta za spavanje kod kronične nesanice je upitno. Pacijent koji uzima tablete za spavanje treba biti pod nadzorom liječnika, da bi se procijenila učinkovitost i pratile nuspojave. Općenito, ovi lijekovi se prepisuju u najmanjoj dozi i najkraćem mogućem trajanju koje je potrebno da se riješe problemi povezani sa spavanjem. Prekidanje liječenja nekim od lijekova iz ove skupine mora biti postupno, jer bi nagli prekid uzimanja lijeka mogao uzrokovati ponovnu pojavu simptoma.
• Primjene nekih tehnika kojima se može poboljšati san:

Opuštajuće tehnike. Postoje brojni relaksacijski postupci koji međutim, obično zahtijevaju puno vježbe da bi se njima postiglo učinkovito opuštanje. Restrikcija sna. Neki ljudi koji pate od nesanice provode previše vremena u krevetu neuspješno pokušavajući zaspati. Njima može koristiti program restrikcije sna koji isprva dopušta samo nekoliko sati sna tijekom noći. Postupno vrijeme se povećava, sve dok se ne postigne adekvatan noćni san. Promjena navika (dekondicioniranje). Ovom se tehnikom nastoji promijeniti navike u svezi sa spavanjem u osobe koja pati od nesanice. Osobi se obično savjetuje da ide u krevet samo kada je pospana. Ako ne može zaspati, osobi se preporučuje da se digne iz kreveta i ostane budna dok ne postane pospana i tek onda se vrati u krevet. Za vrijeme tog procesa, osoba treba izbjegavati popodnevne počinke, te buditi se i ići u krevet svaki dan u isto vrijeme. S vremenom će se stvoriti navika povezivanja određenog vremena i mjesta sa spavanjem.

Komplikacije

Nesanica može prouzročiti probleme tijekom dana, kao što je umor, nedostatak energije, teškoće u koncentraciji i razdražljivost.

Prevencija (higijena spavanja)

Svakodnevno usnivanje i buđenje u približno isto vrijeme. Ograničiti vrijeme provedeno u krevetu tijekom dana na ono koje je bilo provođeno u krevetu prije pojave nesanice. Prekinuti uporabu sredstava koja pogoduju nesanici (kofein, nikotin, alkohol, stimulansi). Izbjegavati dnevna drijemanja. Vježbati i ostati aktivan. Obavljati najmanje 20 do 30 minuta intenzivnog vježbanja dnevno, najbolje 5 do 6 sati prije spavanja. Izbjegavati večernje podražaje. Zamijeniti gledanje televizije slušanjem radija i čitanjem opuštajuće literature. Topla kupka ili lagani obrok prije spavanja mogu pomoći u pripremi za san. Izbjegavati "pokušavanje" spavanja. Što se osoba više trudi zaspati, više će biti budna. Provjeriti lijekove. Ako se neki lijekovi uzimaju redovito treba provjeriti kod liječnika da li oni pridonose nesanici. Temperaturu u spavaćoj sobi održavati ugodnom, obično hladnijom nego što je tijekom dana u sobi u kojoj se boravi.