Rano otkrivanje raka prostate

Rak prostate

Rak prostate u ranim fazama bolesti nema specifičnih simptoma karakterističnih za tu bolest no upravo tada ga je moguće izliječiti. Otkrije li se bolest u uznapredovaloj fazi, izlječenje nije moguće, ali usporenje daljnjeg napredovanja bolesti jest.

Rak prostate predstavlja značajan javnozdravstveni problem u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Prema epidemiološkim podacima, rak prostate je najčešći novo dijagnosticirani rak u muškaraca u Hrvatskoj, s oko 3000 novih slučajeva godišnje. Iako je incidencija u porastu, mortalitet pokazuje trend blagog pada. Međutim, Hrvatska i dalje ima relativno visoku smrtnost od raka prostate u usporedbi s prosjekom EU. Godišnje u RH od karcinoma prostate umre oko 800 ljudi.

Važnost ranog otkrivanja

Rano otkrivanje raka prostate omogućuje dijagnosticiranje bolesti dok je još lokalizirana unutar prostate. U ovoj fazi, stopa izlječenja može doseći i do 98 %, što naglašava važnost pravovremenog probira. Nažalost, ako se rak proširi izvan prostate na limfne čvorove, kosti ili druge organe, stopa izlječenja značajno opada. Stoga je ključno da se bolest otkrije prije nego što simptomi postanu očiti, jer su oni često odsutni u ranim fazama bolesti.

Probir na rak prostate provodi se kod asimptomatskih (onih koji nemaju simptome) muškaraca putem nekoliko metoda. Najčešće korišteni test je PSA (prostata specifični antigen), koji mjeri razinu ovog antigena u krvi. Povišene razine PSA mogu ukazivati na prisutnost raka prostate, iako nisu isključivo povezane s karcinomom prostate. Osim PSA testa, digito rektalni pregled (DRE) omogućuje urologu da fizički pregleda prostatu i otkrije eventualne abnormalnosti.

Ako se bolest pak otkrije u uznapredovanoj fazi, zahvaljujući značajnim naprecima u medicini i onkologiji, danas su dostupne moderne terapije koje su značajno poboljšale preživljenje pacijenata s metastatskim rakom prostate. Ove terapije uključuju hormonsku terapiju, kemoterapiju, ciljane terapije i imunoterapiju. Svaka od ovih metoda ima svoj specifičan način djelovanja i može biti prilagođena individualnim potrebama pacijenata.

Testiranje muškaraca bez simptoma bolesti

Pristup testiranja asimptomatksih muškaraca ima za cilj otkriti karcinom prostate u njegovim najranijim fazama i predstavlja prekretnicu u onkologiji, omogućujući pravovremenu intervenciju koja može značajno poboljšati prognozu i kvalitetu života pacijenata. Međutim, kao i mnoge medicinske prakse, rani probir za karcinom prostate nije bez kontroverzi i izazova. Rizik svakog programa ranog otkrivanja je i pretjerano liječenje kao posljedica otkrivanja onih bolesnika s klinički nesignifikantnim karcinom prostate. Točnije kod onih bolesnika kod kojih i da ne liječimo bolest osoba ne bi umrla od karcinoma prostate već od nekog drugog razloga. Jednako tako u uro-onkologiji postoji princip da malignu bolest samo aktivno nadziremo te prema potrebi liječimo kada to bude potrebno, a ne odmah nakon što je postavljena dijagnoza.

Program ranog otkrivanja karcinoma prostate u Hrvatskoj

Potaknuti svim ranije navedenim i dokumentom Vijeća EU iz prosinca 2022. godine Ministarstvo zdravstva RH pokrenulo je pilot projekt s ciljem probira i ranog otkrivanja karcinoma prostate. Ciljna skupina ovog posebnog pilot projekta su muškarci u dobi 55 do 69 godina, a planirano je uključiti 10.000 muškaraca. Pilot faza programa provodi se na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Program se provoditi u suradnji liječnika obiteljske medicine, urologa, radiologa i patologa. Tercijarna obrada bolesnika (pregled urologa, mpMRI i prema potrebi biopsija prostate) provodi se u KBC Zagreb i KBC Sestre milosrdnice.

Protokol probira uključuje inicijalno PSA (prostata specifični antigen) testiranje, nakon čega slijedi ponavljanje testiranja u slučaju da je ukupni PSA povišen te potom multiparametrijska magnetska rezonancija (mpMR) za muškarce s povišenim PSA. Ovisno o nalazu mpMR-a, bolesnici se upućuju na biopsiju prostate. Ovakav pristup stratificiran prema riziku ima za cilj smanjiti nepotrebne biopsije i prekomjerno dijagnosticiranje klinički neznačajnih karcinoma. 

Protokol probira provodi se na sljedeći način:

1. Inicijalno PSA testiranje u nadležnosti liječnika obiteljske medicine

• PSA <1,0 ng/mL ponovno testiranje nakon 5 godina
• PSA 1,0-2,9 ng/mL ponovno testiranje nakon1 do 3 godine 
• PSA ≥3,0-4,0 ng/mL  ponovno testiranje nakon 6 do12 mjeseci 
• Muškarci s PSA ≥4,0 ng/mL upućuju se na multiparametrijsku magnetsku rezonanciju (mpMR) ako je i ponovljeni ukupni PSA >4 ng/ml 

    2. Muškarci s negativnim mpMRI  naručuju se na daljnje praćenje

    3. Muškarci sa sumnjivom lezijom na mpMR-u  upućuju se na ciljanu biopsiju prostate

    4. Muškarci s negativnim nalazom mpMR-a i gustoćom PSA ≥0,15 ng/mL/cm3 upućuju se na sistematsku biopsiju

    5. U slučaju pozitivnog nalaza biopsije i dokaza karcinoma prostate, bolesnik se prikazuje multidisciplinarnom timu koji definira daljnji plan liječenja

    6. U slučaju negativnog nalaza biopsije upućuje se na daljnje praćenje

Odabir ove dobne skupine temelji se na incidenciji raka prostate koja značajno raste nakon 55. godine života, kao i na procjeni da je u toj dobi očekivano preživljenje dulje od 15 godina, što opravdava provođenje probira.

Zaključak

Implementacija ovog programa predstavlja važan korak u unaprjeđenju skrbi za muškarce s rakom prostate u Hrvatskoj.

Glavni ciljevi Posebnog programa za probir i rano otkrivanje raka prostate su:

• Smanjiti smrtnost uzrokovanu rakom prostate
• Poboljšati ishode liječenja i kvalitetu života muškaraca u Republici Hrvatskoj
• Pružiti mogućnost pravodobnog postavljanja dijagnoze u ranoj fazi bolesti, kada je šansa za potpuno izlječenje ili značajno poboljšanje ishoda liječenja najveća 

Očekuje se da će program doprinijeti ranijem otkrivanju klinički značajnih karcinoma, smanjenju smrtnosti i poboljšanju kvalitete života oboljelih. Inicijalni rezultati pokazuju obećavajuće rezultate te se nadamo da će se nakon završetka pilot projekta razviti i oblikovati nacionalna strategija probira na rak prostate. Uspjeh ovog programa mogao bi poslužiti kao model za druge zemlje koje se suočavaju sa sličnim izazovima u borbi protiv raka prostate.