Parodontna bolest - parodontitis

Bolesti desni

Pri samom vrhu takozvanih civilizacijskih bolesti današnjice zasigurno se nalazi parodontna bolest – parodontitis, poznatog i pod nazivom "parodontoza". Epidemiološki podaci pokazuju se da danas 40 posto ljudi iznad 35 godina boluje od ove podmukle bolesti.

Činjenica je da bolesti desni pogađaju većinu ljudi u nekom trenutku života. Dva glavna oblika bolesti desni su gingivitis i parodontitis, ali postoje i peri-implantološke bolesti koje pogađaju desni i druga tkiva oko zubnih implantata.  

Pritom je parodontitis ujedno i najčešći uzrok gubitka zubi, koji nosi za sobom ne samo fizičke, već i psihičke posljedice poput gubitka samopouzdanja, tjeskobe, pa čak i depresije.

Napredak na području dentalne medicine

Donedavno je prevladavalo mišljenje da se baš ništa ne može učiniti kako bi se proces upale cjelokupnog potpornog aparata zubi zaustavio, te da se jedini ishod kojeg pacijent može očekivati nalazi u djelomičnim i potpunim protezama ili implantatima, ovisno o nastaloj šteti.

Danas možemo pouzdano tvrditi da to nije točno! Napredak na području dentalne medicine, s posebnim naglaskom na parodontologiju, učinio je ono što se smatralo nemogućim da se napredovanje parodontitisa u potpunosti stavi pod kontrolu. Drugim riječima, mogli bismo reći da je parodontnu bolest moguće zaustaviti te uz redovite kontrole očuvati zube dugi niz godina.

Osim što su se razvili učinkoviti protokoli liječenja kojima možemo oporaviti zubno meso, pa čak i djelomično nadoknaditi izgubljeno koštano tkivo (nadomjesni koštani materijali, proteini caklinskog matriksa), naša "desna ruka" su kvalitetni dentalni implantati koji, uz pripadajuće krunice, predstavljaju dugotrajno i pouzdano rješenje.

Što je parodontitis i kako nastaje

Objasnimo za početak osnovne pojmove.  Zub je usidren u čeljust potpornim aparatom koji nazivamo parodont. Parodont uključuje površinu korijena, vlakna koja povezuju korijen i pripadajuću kost, a izvana je sve prekriveno sluznicom koja se oko zuba naziva gingiva tj. zubno meso. Tu je razliku važno poznavati kako bismo mogli razlikovati gingivitis, upalu zubnog mesa, od parodontitisa, upale parodonta, koji zahvaća cijeli potporni aparat dovodeći do njegovog postupnog gubitka Kako se parodont smanjuje zbog bolesti, zubi postaju klimavi i u konačnici mogu ispasti.

Parodontitis je bolest koja je uzrokovana bakterijskim plakom koji se s krune zuba proširi na površinu korijena ispod razine zubnog mesa. Tada nastaj parodontni džep. Parodontni džep je prostor između površine korijena i gingive koja više na prijanja čvrsto uz zub. To je idealno mjesto širenja upale jer su bakterije nedostupnije mehaničkom čišćenju, pranju zubi. Prisutnost parodontnih džepova osnovno je obilježje aktivne parodontne bolesti. Ljudi često poistovjećuju plak (biofilm) sa kamencem što je samo djelomično točno. Naime, plak je ljepljivi sloj na zubima bez boje koji se konstantno stvara na vašim zubima. Bakterije žive u plaku te luče kiseline i toksine koje uzrokuju propadanje zubi i upale zubnog mesa, u konačnici gingivitis i parodontitis.

Ako ne uklanjamo redovito plak četkanjem zubi i korištenjem zubnog konca i interdentalne četkice, on će se stvrdnuti (mineralizirati) te će se formirati kamenac.

Naslage plaka koje uvijek prekrivaju zubni kamenac  izazivaju početnu fazu bolesti gingivitis, upalu zubnog mesa. To je reverzibilna faza koju na jednostavan način, mjerama profilakse i adekvatnom higijenom, možemo izliječiti. Daljnje napredovanje, parodontitis, je infekcija uzrokovana bakterijama koje koloniziraju površinu zuba ispod i iznad zubnog mesa, no bolest se razvija i dolazi do destrukcije tkiva kada dođe do poremećaja ravnoteže između  obrambenog sustava domaćina i mikroba. U konačnici primjenom učinkovite antiifektivne terapije na određenom mjestu ili na određenom pojedincu progresija bolesti može biti zaustavljena.

Čimbenici rizika i simptomi parodontitisa

Iako su naslage plaka osnovni uzrok upale gingive i parodonta, lista čimbenika rizika je dulja. Svakako su najčešći starija životna dob, kronična sistemska oboljenja, pušenje, genetska sklonost, stres, lijekovi, mehaničko oštećivanje zubi (npr. stiskanje, brušenje zubi, škripanje u snu i slično) te nezdrava prehrana i pretilost.

Postoje brojni znanstveni dokazi o povezanosti parodontitsa s većinom najčešćih kroničnih bolesti današnjice. Dobro je istražena veza parodontitsa i dijabetes melitusa, kardiovaskularnih, respiratornih, reumatskih, neoplastičnih bolesti i kroničnih bubrežnih bolesti. Isto tako parodontitis može imati utjecaj na povećani rizik od moždanog udara, neželjenih ishoda trudnoće i demenciju.

Stoga je bitno razumjeti kako opće zdravlje utječe na razvoj bolesti parodonta kao što i kako bolest parodonta direktno utječe na razvoj primarne bolesti. Ukoliko se liječe upalne infekcije parodonta dolazi do poboljšanja sistemske bolesti, ali i pogoršanja u slučaju zanemarivanja stanja usne šupljine. Tako sa sigurnošću možemo navesti parodontitis kao rizik za određene sistemske bolesti, a ne samo rizik za zube što nas upozorava da ozbiljnije shvatimo važnost parodontnog zdravlja.

Kako prepoznati parodontitis?

Parodontitis se često opisuje kao podmukla bolest jer su njegovi simptomi vrlo često blagi, rijetko praćeni bolovima, pa tako ostaju dugo neprepoznati. S druge strane, ako gingivitis koji najčešće prethodi parodontitisu traje godinama, pacijenti se naprosto naviknu na krvarenje pa čak i zadah i na ne pretjerano jaku bol i na kraju je ignoriraju..

Svakako se javite parodontologu ako imate neke od sljedećih simptoma bolesti:

• povremenu ili stalnu bol zubi ili zubnog mesa
• krvarenje pri četkanju zubi
• upaljeno zubno meso
• neugodan zadah iz usta (tzv. halitoza)
• uočili ste da vam se zubno meso povlači
• zubi se počinju klimati ili pomicati

Dijagnosticiranje parodontitisa u ranoj fazi bolesti je od iznimne važnosti. Iako se parodontološka terapija smatra jednom od najučinkovitijih terapija u dentalnoj medicini, njome se ne postiže regeneracija parodontnih tkiva koja se gube zbog parodotntisa. Parodontološka terapija učinkovito zaustavlja širenje upale i na taj način zaustavlja ili maksimalno uspori napredovanje bolesti. Dakle, što se bolest ranije prepozna, manje je potpornih tkiva izgubljeno i veće su šanse za dugoročno očuvanje preostalog, bolešću nezahvaćenog tkiva.

Prevencija je više od pola zdravlja

U liječenju parodontnih bolesti daleko najvažniju ulogu igra odgovarajuća prevencija. Poštuju li se njezine mjere, do bolesti gotovo sigurno neće doći.

Što znači odgovarajuća prevencija? S jedne strane, riječ je o higijenskim mjerama koje ćete svakodnevno provoditi sami, a s druge strane, treba odlaziti na redovite stomatološke preglede s uključenom preventivnom terapijom. Mjere oralne higijene podrazumijevaju četkanje zubi najmanje dva puta dnevno te korištenje zubnog konca, a posebno interdentalnih četkica nakon svakog pranja!, sve s ciljem čim boljeg uklanjanja ostataka hrane i zubnog plaka sa svih zubnih površina.

Preventivna terapija (tzv.profilaksa) sastoji se u profesionalnom čišćenju zubnog plaka i kamenca jer nitko, čak ni uz najveći trud, ne može tako detaljno očistiti svoje zube. Pritom se kamenac, naravno, ni ne može ukloniti u "kućnoj radinosti". Svatko bi trebao odlaziti na redovite preventivne preglede barem dva puta godišnje. Isto tako, važno je prepoznati čimbenike rizika koji pospješuju nastanak ili napredovanje bolesti. (npr. ako vam je poznato da netko u vašoj obitelji boluje ili je bolovao od parodontitisa). Na kraju, noviji trendovi pokazuju važnost personaliziranog pristupa u medicini pa tako i u dentalnoj medicini. Vaš doktor bi trebao s obzirom na vaš opći zdravstveni status, navike i na vaš status usne šupljine  napraviti plan kontrolnih pregleda i terapije ukoliko je potrebna. Isto tako, doktor dentalne medicine trebao bi vam pomoći u odabiru sredstava za provođenje oralne higijene prilagođeno stanju vaše usne šupljine i vašim manualnim i financijskim mogućnostima.

Možemo zaključiti da profilaksa predstavlja najvažniju fazu, početak i kraj svega, jer bez početne profilakse koja će dovesti zube u zdravo stanje i  kontinuiranog održavanja postignutog stanja nije moguća borba protiv bolesti desni.

Široka lepeza mogućih terapija

Dijagnosticira li se parodontna bolest, današnjim parodontolozima stoji na raspolaganju čitav niz terapija, a njihov izbor ovisi o pojedinačnim slučajevima. Osnovne vrste terapije parodontitisa su inicijalna nekirurška parodontna terapija i kirurška terapija tj. resektivni zahvati kojima se uklanja bolesno tkivo ili djelomično nadomještava parodontno tkivo (regenerativni zahvati). Ostali parodontološki kirurški zahvati kao što su podebljanje gingve, estetsko produljenje krune, dentalni implantati te estetska parodontna plastična kirurgija, koriste se za potpunu ili djelomičnu obnovu žvačne i/ili estetske funkcije.

Drugim riječima, uistinu postoji široka lepeza terapijskih mogućnosti, a u svemu je najvažnije javiti se parodontologu na vrijeme. I ne zaboravite na redovite stomatološke preglede – vaš stomatolog sigurno će vas upozoriti postoji li potreba da se javite specijalistu parodontologu te učinite dodatne pretrage.